Slaven Zeljko za Dnevnik.ba: Mostar je simbol političkog postojanja bh. Hrvata

Gospodine Zeljko, nositelj ste liste HDZ-a BiH za Skupštinu HNŽ-a. Koji su to ključni detalji vašeg predizbornog programa i na čemu će biti fokus u vašem radu?

Kada govorimo o programu i fokusu najvažnije je naglasiti da je on usmjeren na običnog čovjeka, da su upravo potrebe kakve svaki žitelj ove županije ima u svakoj pori našega programa. Svjesni svih izazova koje nosi današnje vrijeme, kako u gospodarskom, sigurnosnom, a posebice političkom kontekstu, odgovor naše liste i ljudi koji će sutra voditi Županiju na bilo koji način mora biti čvrst i konstruktivan prema socijalnoj dimenziji, razvoju gospodarskih aktivnosti, politika prema mladima, stambenom zbrinjavanju, obrazovanju i drugim važnim temama.

Naši žitelji očekuju od nas stabilnost i perspektivu i to su dvije ključne riječi na kojima trebamo raditi. Spremni smo na to, znali smo se ekipirati u težim vremenima, znamo se ekipirati i danas. Siguran sam da je vrijeme za ovu, noviju generaciju koja razumije i može pratiti trendove europskih umrežavanja, gospodarskih kretanja i generirati svekoliki razvoj.

Kako danas-sutra vidite Hercegovačko-neretvansku županiju? U gospodarskom, turističkom, ekonomskom i svakom drugom kontekstu?

Vidim je gospodarski samoodrživom, demografski stabilnom, energetski neovisnom i politički neupitnom. Napravit ćemo sve što bude potrebno da takva i bude. Siguran sam kako ova Županija ima mnoštvo komparativnih prednosti, na kojima se već godinama radi. Nismo dokraja zadovolji rezultatima koje danas imamo, ali znamo put kamo trebamo ići. Napravili smo niz koraka, kada je u pitanju turizam i vidimo da su naše jedinice lokalne samouprave krenuli u organiziranje svojih turističkih zajednica, krenulo je kretanje turista nakon covid krize, tu možemo puno raditi na proširenju naše ponude. Ipak, ono što smatram ključnim i što županija direktno može raditi, stvoriti klimu i preduvjete da pokrenemo gospodarstvo na jednu dodatnu dimenziju, kroz različite poticaje što domaćim tvrtkama, a isto tako i inozemnim. Moramo napraviti sve da budemo poželjno mjesto za ulaganje, a ne postoji niti jedan razlog da to nismo danas.

Mostar je postao drugačiji, bolji grad. Koliko je važno dodatno osnažiti Mostar, kao stolni grad bh. Hrvata, ali i svih onih koji u njemu žive? Na koji način?

Mostar je središte svih institucija hrvatskog naroda. Mostar je svojevrstan simbol političkog postojanja hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Sjećate se agende političkog Sarajeva u vrijeme lokalnih izbora, da Hrvat ne može biti gradonačelnik Mostara. Nije sigurno zato što misle kako nema sposobnih Hrvata za mjesto gradonačelnika.

Kao središtu županije ali i cijele Hercegovine, potrebno je osigurati sve uvjete za infrastrukturnu izgradnju, s posebnim naglaskom na izgradnju institucija koje na bilo koji način čuvaju identitet hrvatskog naroda na ovim prostorima. Svjesni smo da je danas Mostar “Grad primjer“, a bio je “Grad slučaj“. To je činjenica koju često čujemo unutar javnog prostora, a moramo znati da je to napravio HDZ BiH, to je započeo naš pregovarački tim koji je osigurao izbore nakon 12 godina, a nastavilo naše gradsko vijeće na čelu s izvrsnim gradonačelnikom dr. Kordićem. To želimo prenijeti na razinu Županije. Siguran sam da će to birači prepoznati i dati nam mogućnost da krenemo s tim projektom već od ponedjeljka.

Kako će se implementirati rezultati izbora kada je Izborni zakon neustavan i nevažeći?  Očekujete li intervenciju visokog predstavnika? Što bi bilo najbolje da učini?

Zbog opstrukcija u implementaciji drugog dijela Mostarskog sporazuma nisu usvojene izmjene i dopunu Izbornog zakona BiH kako bi se osigurao legitiman izbor i legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda i građana na svim administrativno-političkim razinama, u Predsjedništvu BiH i Domovima naroda, kao i osiguralo aktivno i pasivno izborno pravo svakog građanina na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.

Nažalost i rezultati proteklih izbora nisu u potpunosti implementirani na temelju zakona već dijelom i na temelju odluke Središnjeg izbornog povjerenstva BiH. Takva anomalija je nedopustiva ako želimo da Bosna i Hercegovina bude pravna država u pravom smislu riječi.

Nitko ne bi trebao željeti prije svega postojanje Visokog predstavnika u BiH a onda i očekivati njegovo djelovanje, posebno ne predstavnici političkih stranaka koje se kandidiraju na izborima za određena zastupnička tijela vlasti a onda pozivaju Visokog predstavnika da radi njihov posao, ali politička realnost BiH, a izgleda i nužnost, je Visoki predstavnik.

Najbolje bi bilo da poništi stotine ranije donesenih odluka koje su išle na štetu, prije svega hrvatskog naroda u BiH, ali i onih koje na bilo koji način narušavaju jednakopravnost bilo kojeg konstitutivnog naroda u BiH. Budući da to nije realno, onda bi najmanje što može učiniti bilo to da završi postupak izmjena Izbornog zakona na principima legitimnog predstavljanja koje nalaže odluka Ustavnog suda BiH, što bi u konačnici omogućilo i implementiranje principa presuda Europskog suda za ljudska prava.

Kako motivirati hrvatske birače na izlazak?

Teško je u današnje vrijeme apsolutne (ne)opravdane kritike svega i svačega naći recept za motivaciju. Nažalost politika kao poziv u Bosni i Hercegovini je duboko kompromitirana a ljudi  su siti kampanja i izbora. Prepucavanje na teme koliko je tko na vlasti, za što je tko odgovoran, i mnoge druge teorije su nažalost glasnije od činjenica da u Bosni i Hercegovini bez obzira o kojoj razini govorili političko djelovanje i rezultat tog djelovanja je određen stupnjem samostalnosti u donošenju odluka i realizaciji ciljeva.

Međutim, u uvjetima u kojima živimo, političkim izazovima s kojima smo kao narod suočeni, jednostavno je nedopustivo na teorijskoj ravni da jedno od temeljnih ljudskih prava, a to je pravo da birate i budete birani, ne bude iskorišteno kada za to dođe vrijeme. A posebno u praktičnom smislu jer se bošnjačka politika izvještila u zloupotrebi i uzurpiranju prava drugih konstitutivnih naroda posebno hrvatskog, a u slučaju apstinencije hrvatskih birača, imate će još otvoreniju podršku od međunarodnih predstavnika, jer se očito vode onom ''koga nema bez njega se može''.

Smatrate li da među bošnjačkim strankama postoji prešutni dogovor o pokušaju izbacivanja Hrvata iz vlasti na nivou Federacije i države?

Mislim da je svima jasno, i to se čak više i ne skriva, da bošnjačka politika želi Federaciju BiH samo za sebe. Pitanje je samo modaliteta na koji način to provesti u djelo. Svjedočili smo pokušajima bezbroj puta, najčešće neuspješno, ali sjećamo se, a i danas osjećamo posljedice, alijanse za promjene i platforme. Ono što je najgore od svega, jeste da u oba ova ciklusa kada su legitimni predstavnici hrvatskog naroda bili izbačeni ili isključeni iz procesa odlučivanja na razini Federacije BiH, bošnjaci su imali pomoć od pojedinih hrvatskih političkih subjekata. Nažalost ne mogu se oteti dojmu da su i danas neki raspoloženi biti novi žeton bošnjačkoj politici zbog sitnog interesa ili još gore vlastitog ega.

Je li cijelu BiH potrebno urediti onako kako je danas uređen Mostar i zašto?

Za početak je po principu Mostara potrebno urediti Travnik, kao dva središta dvije županije sa ''posebnim režimom''. Ili Mostar urediti kao Travnik, odnosno kao bilo koju drugu jedinicu lokalne samouprave. Poseban režim ili posebno uređenje nije uvijek dobro rješenje, odnosno sve što je politički posebno u Bosni i Hercegovini ima određenu negativnu konotaciju. Ali ono što je unutar tih okolnosti Mostar pokazao, i što može i treba biti primjer za cijelu Bosnu i Hercegovinu, jeste bezuvjetno poštivanje legitimiteta političkih predstavnika bilo kojeg od konstitutivnih naroda. Niti jedna odluka se ne može donijeti, niti se to pokušava, tako da se jedan narod preglasava ili isključuje iz procesa donošenja odluka. To bi trebao biti minimum a ujedno i suština učinkovitog djelovanja bilo koje razine vlasti u BiH.

Dnevnik.ba