Slaven Bevanda za Dnevnik.ba: Bojkot izbora nije rješenje

Teško je, dodaje Bevanda, očekivati da će Christian Schmidt nametnuti izmjene Izbornog zakona s obzirom na okolnosti u kojima se nalazimo i odnose među članicama Vijeća za implementaciju mira. 

Visoki predstavnik bi trebao izvan snage staviti Petrischeve amandmane na federalni Ustav 

“Visoki predstavnik bi  trebao staviti izvan snage amandmane na Ustav Federacije BiH koje je donio Wolfgang Petritsch 2002.godine, koji se odnose na sastav Doma naroda, izbor Predsjednika Federacije, Vlade Federacije, pitanje položaja Travnika u odnosu na Mostar  itd.. jer su upravo ti amandmani Wolfganga Petritscha napravili najveći problem u odnosima u Federaciji, te bi vraćanjem na izvorne osnove Washingtonskog sporazuma bilo vraćeno ustavno stanje i osigurana ravnopravnost svih naroda“, rekao je Bevanda. 

Tvrdi i kako su HDZ BiH i stranke koje su ih slijedile u proteklom razdoblju zbunjivale hrvatski narod najavljujući bojkot izbora u slučaju da se Izborni zakon ne promijeni. 

“Sada kada potpuno ignoriraju to svoje prethodno djelovanje,  snose veliku političku odgovornost za takvo stanje. HDZ BiH je napravio najveću političku grešku kada je pristao da se presuda Ustavnog suda koja se odnosila na Grad Mostar, implementira odvojeno od presude Ustavnog suda u predmetu Ljubić, tako da su tzv. Mostarskim sporazumom, odnosno izmjenom izbornog zakona samo za Mostar, bošnjačke  stranke ostvarile svoje političke ciljeve, tako da su zadržali potpunu ravnopravnost u Mostaru i mogućnost da Hrvatima na nivou Federacije ugroze politička prava i ravnopravnost“, smatra. 

Bojkot izbora nije rješenje 

HRS je, ističe Bevanda, mjesecima upozoravao da takva nejasna najava bojkota izbora nije rješenje, jer to međunarodna zajednica neće prihvatiti kao što nije prihvatila “bošnjački bojkot” lokalnih izbora u Srebrenici 2020.godine. 

“HRS je cijelo vrijeme tražio odgovor od onih koji su pozivali na bojkot izbora da daju odgovor na pitanje je kako bi se u slučaju bojkota izbora uopće formirala vlast u Županijama? Tko bi tada formirao Vladu npr. u Zapadno hercegovačkoj Županiji?  Kako bi se formirala Vlada u Srednjobosanskoj i Hercegovačko-neretvanskoj županiji ? Kakav  bi bio položaj Hrvata ako ne bi bili zastupljeni u tim Vladama ? Tko bi upravljao Javnim poduzećima, Agencijama i Zavodima“, rekao je. 

HNS-ove floskule 

Komentirao je i najave Hrvatskog narodnog sabora BiH da će koristiti 'pravne i zaštitne mehanizme' kako bi osigurali teritorijalni preustroj BiH. 

“Strah me da je riječ o običnim floskulama i frazama jer smo evo svjedoci da npr. predsjednik Federacije od kada je imenovan 2015. godine uopće ne koristi pravne mehanizme i ne podnosi apelacije Ustavnom sudu F BiH protiv zakona i odluka koje je donosila neustavna Vlada – Platforme u periodu 2011.-2015.,  te se uopće ne pokreću pitanja ustavne ravnopravnosti i zastupljenosti hrvatskog naroda u institucijama  Federacije BiH, tako da npr. danas u Federalnom MUP-u na visokim funkcijama uopće nemate Hrvata. Dakle određeni  pravni mehanizmi već odavno postoje, samo je problem u ljudima koji bi ih trebali koristiti“, dodaje Bevanda. 

Što nakon izbora? 

Opravdana je bojazan dijela hrvatske javnosti, dodaje, da će se postizbornim inženjeringom pokušati utjecati na formiranje vlasti pogotovo imaju u vidu ranije nelegalne i nelegitimni vlasti Alijanse i Platforme kojima su derogirane ne samo volja birača, nego i Daytonski i Washingtonski sporazumi. 

“Ako se nakon izbora 2022. dopusti još jedno gaženje ne samo političkih, nego i ljudskih prava jednog konstitutivnog naroda bojim se da ćemo ući u jednu krizu koja bi mogla nepovratno utjecati na BiH kao državu. Moramo imati jasnu i nedvosmislenu političku strategiju što i kako napraviti ako netko bude krenuo u taj proces“, rekao je. 

Dnevnik.ba