Kožul za Dnevnik.ba: Odgoda izbora realna i moguća; građanska BiH je 'drveni šporet'

Odgoda izbora kao opcija rješenja ustavno-pravne i političke krize, objašnjava Kožul, počela je od bošnjačkih pregovarača i to još tijekom neumskih pregovora. 

“Znakovito je da sada to više ne spominje. Za odgodu je potrebno osigurati proceduralni okvir, što nije nemoguće u slučaju pozitivnih pomaka u političkim  razgovorima“, dodao je Kožul.

Izbori se po trenutnom Izbornom zakonu ne mogu održati 

Izbori se po trenutnom Izbornom zakonu BiH ne mogu održati, tvrdi Kožul, i dodaje, da bi toga trebali biti svjesni svi akteri ovih procesa. 

“Izraze bojkot, blokada, neizlazak na izbore, svjesno smo izbjegavali. Mnogo je puta izričito i jasno rečeno, pa tako i u Zaključcima HNS-a BiH da se izbori po ovom Zakonu ne mogu održati. Ako, usprkos svim argumentima, stvari krenuti u drugom smjeru, tada je nužna dodatna mobilizacija HNs-a i operacionalizacija i konkretiziranje zadnjih zaključaka. Te mjere će morati biti kombinacija različitih spominjanih koraka i poteza i vrlo precizno razrađene“, istaknuo je Kožul. 

Zaključci Hrvatskog narodnog sabora BiH, nastavlja, upućeni su, u prvom redu, bh. Hrvatima koji, od te institucije, dodaje, očekuju jasne i konkretne poruke o budućem djelovanju. 

Put prema građanskoj BiH - udar na nadležnosti federalnog Doma naroda 

“Upućeni su i našim političkim partnerima u BiH iz oba naroda, te relevantnim predstavnicima međunarodne zajednice. Zato su odmjereni i otvoreni za svaku vrstu produktivnih i 'dobro vjeri'. razgovora. Bez obzira na sve do sada viđeno i poznato, a i trenutnu političku situaciju u zemlji (pa i šire) držimo da je moguće naći dovoljno zajedničke (međunarodne i domaće)  energije, dobre volje i zdravog razuma za postizanje nužnog dogovora oko Izbornog zakona“, dodaje.

Kožul, također, napominje i da su udari na nadležnosti federalnog Doma naroda jednostavniji put prema stvaranju građanske države. 

“Ako umanjite i obesmislite ulogu i postojanje Doma naroda napravili ste građansku državu.Priča o funkcionalnosti je alibi priča za ovu providnu namjeru. Spremno smo razgovarali o funkcionalnosti države i entiteta, tu se otvara niz mogućnosti. No, rudnici uglja, Željeznice FBiH, Gras, razne krivaje, najveći su udar na funkcionalnost Federacije BiH. Ne može se biti  funkcionalan ako se iznova iz poreznih prihoda plaćaju porezni dugovi“, objašnjava Kožul. 

Za HDZ BiH, dodaje Kožul, ustavne nadležnosti domova naroda ne mogu biti temom pregovora. 

“BiH je složena država i može opstati kao takva samo na principima koji važe za slične takve države. Jedan od tih principa je dvodomni parlamentarni sustav u punom kapacitetu“, dodao je Kožul. 

Građanska BiH s tri naroda je oksimoron, mišljenja je Kožul, koji podsjeća da bi to, narodskim jezikom bio 'drveni šporet'. 

“BiH kao država triju konstitutivnih naroda nije nemoguća država, nemoguća država je građanska BiH. Ako se tako štiti Ustav BiH, svaki put kada se inzistira na njegovom grubom rušenju i radikalnim izmjenama temeljnih načela sadržanih u ustavnoj preambuli – načela konstitutivnosti“, dodaje Kožul. 

'Bošnjački suverenisti brane BiH od Hrvatske i Srbije u OHR-u, američkom veleposlanstvu" 

Zastupnik HDZ-a BiH dodaje i da je oksimoron kada bošnjački lideri, svaki puta kada netko iz Srbije ili Hrvatske kaže bilo što o BiH, trče s pritužbama u američko veleposlanstvo, OHR, ili urede Europske unije u BiH. 

“Za razliku od 'suverenista' svjesno smo da je BiH protektorat međunarodne zajednice. S vremenom protektorat, koji je trebao biti privremena kategorija, jača i ostaje mali pokusni poligon međunarodnih politika. Veliki poligoni se nalaze nešto istočnije. Također smo svjesni da je nužno za budućnost ove zemlje da se oslobodimo protektorata i budemo zaista suverena zemlja“, dodaje. 

Iz ovoga je, napominje, zašto u najvećoj mjeri dogovore oko izmjena Izbornog zakona najviše koče bošnjački političari koji su limitirani vlastitim strahovima. 

“Kad a bi pristali, to bi bilo po njihovim mjerilima označeno izdajom. Zato je inzistiranje na promjenama ustavnih načela ka lažnoj građanskoj državi postala zamka iz koje bošnjački politički predstavnici ne mogu izići, sve  i da hoće“, rekao je. 

Dnevnik.ba