Hajduković za Dnevnik.ba: BiH je jedinstven slučaj u Europi da se izbori održavaju po nevažećem i neustavnom Izbornom zakonu

Hajduković ističe i da se plaši da će nerješavanje gorućih problema BiH i dalje činiti manje funkcionalnom državom što će u nekim segmentima rezultirati daljnjim gubitkom povjerenja građana u institucije države. 

BiH ne poštuje vlastiti Ustavni sud 

“Što drugo možemo očekivati kada građani vide da se problemi ne rješavaju a Ustavni sud ignorira?“, rekao je Hajduković. 

BiH je, dodaje, jedinstven slučaj u Europi da se Opći izbori 2022. godine održavaju po nevažećem i neustavnom zakonu. 

“Žao mi je da se ponavlja situacija u kojoj je BiH bila prije četiri godine i da vrijeme iza nas nije bilo dovoljno za dogovor oko problema izbornog zakona koji očito nije u skladu s dugom Daytonskog sporazuma. Postoje možda zemlje izvan Europe gdje razina demokracije nije na zavidnoj razini koji imaju slične probleme uoči izbora“, rekao je Hajduković. 

Ova situacije je, dodaje, veliki poraz za samu BiH jer je u pitanju problem koji nije od jučer. 

“Sve ovo skupa pokazuje da BiH ne poštuje vlastite institucije, konkretno Ustavni sud“, ističe. 

"Više je modaliteta rješenja hrvatskog pitanja, ali je deplasirano o njima govoriti dok nema spremnosti da se akteri dogovore" 

Postoji više modaliteta rješenja hrvatskog pitanja, a entitet ili izborna jedinica su, kako kaže, samo neki od njih. 

“Međutim, malo je deplasirano razgovarati o mogućim rješenjima dok ne postoji spremnost političkih aktera u BiH da se o njima dogovore“, rekao je. 

Građanska država, dodaje, ne isključuje entitetsko i federalno rješenje. 

“Biste li rekli da Belgija nije građanska država zbog trojezično-entitetske organizacije? Mislim da ne bi, baš kao ni građani Belgije da ih pitate o tome. Njihovo uređenje štiti frankofone, flandrofone i germanofone Belgijance  kao što bi unutarnje uređenje BiH trebalo štititi tri konstitutivna naroda“, izjavio je Hajduković. 

Među parlamentarnim strankama u Hrvatskoj, dodaje, postoji iskrena i namjera želja da se zaštiti i pomogne bh. Hrvatima i da je svima u interesu cjelovita i funkcionalna BiH kao država svih naroda koji žive u njoj.

“Teško je govoriti o tome u apsolutama. Više me brine da ne postoji jasan konsenzus ni među hrvatskim političkim akterima u BiH. Vjerojatno je to jedan dio razloga zašto problem još uvijek nije riješen“, dodaje Hajduković. 

Plenkovićeva Vlada i diplomacija nisu učinile dovoljno za afirmaciju hrvatskog pitanja u BiH 

Plenkovićeva Vlada, smatra, nije ni izbliza učinila dovoljno za afirmaciju hrvatskog pitanja u BiH.

“Oni predstavljaju velikim dometom što je strateški kompas EU uvrstio neke postulate o ravnopravnosti naroda u BiH što već jasno piše u Daytonskom sporazumu. Svi znamo da bi tako trebalo biti“, rekao je. 

Kao i u slučaju predsjednika Zorana Milanovića, Hajduković ističe da nisu dovoljno korišteni svi bilateralni i multilateralni forumi da se tumači, razgovara i zagovora rješenje problema. 

“Ako je predsjednik Milanović, kako ga optužuju iz HDZ-a, tek nedavno 'otkrio' problem Hrvata u BiH, onda bih rekao da oni u HDZ-u taj problem 'rješavaju'već godinama bez ikakvog rezultata“, ističe. 

Problem Izbornog zakona u BiH nema veze sa NATO-om i njegovim proširenjem

Hajduković se, kako kaže, jasno i odlučno distancirao od stavova Zorana Milanovića koji tvrdi da Hrvatska treba blokirati pristup NATO-u Finske i Švedske dok se ne riješi Izborni zakon u BiH jer smatra da se vanjska politika ne  treba voditi preko medija, a ponajmanje ucjenama. 

“Posebno ne u ovako osjetljivom sigurnosnom trenutku za cijeli kontinent kojeg će agresija na Ukrajinu zauvijek promijeniti. Predsjednik je imao vremena ovaj problem aktualizirati na mnogim bilateralnim i multilateralnim forumima i tumačiti, pojašnjavati problem i skupljati podršku da se on riješi. Još više od predsjednika me razočaravaju neke političke opcije u Hrvatskoj koje su ovakav stav spremne gotovo bezrezervno podržati. Tu je i SDP koji je za opravdavanje podrške Milanoviću nudio sulude i nadrealne argumente. Moj je stav jasan: Ako se Finska i Švedska odluče da žele biti članice NATO-a, ja ću ih u tome podržati. Problem izbornog zakona BiH nema veze s NATO-om i njegovim proširenjem“, izjavio je za Dnevnik.ba Domagoj Hajduković, nezavisni saborski zastupnik u Klubu Socijaldemokrata i predsjednik Odbora za vanjske poslove Hrvatskog sabora. 

Dnevnik.ba