Gordan Akrap za Dnevnik.ba: “Građanska država“ kakvom je vide bošnjački unitaristi bila bi autokratska i teokratska država

Piše: G. L.

11.08.2022. u 09:48

Nestabilna BiH u kojoj egzistiraju velikosrpski secesionizam i velikobošnjački unitarizam mogući je izvor prijetnji, ne samo za sebe, nego i za svoje susjedstvo. To upravo gledamo u Crnoj Gori gdje su se ove dvije ideologije, snažno suprotstavljene u BiH, udružile i djeluju koordinirano kako bi se opstojnost demokratske Crne Gore, kao društva i kao države, dovele u pitanje, rekao je za Dnevnik.ba Gordan Akrap, docent na hrvatskom Sveučilištu Sjever i stručnjak s Instituta za istraživanje hibridnih sukoba u Zagrebu.

Jedan od ključnih razloga zbog kojih je BiH još uvijek disfunkcionalna država krije se, dodaje Akrap, u brojnim negativnim posljedicama izjava, kako ih naziva, velikobošnjačkih unitarista, koji pozivaju na rat, prebrojavanje, govore o teroru manjine nad većinom.

Iako kampanja nije počela, SDA već održava skupove, a Izetbegović i dalje prijeti

“Već godinama pozivaju na nepoštivanje Ustava i zakona BiH, na netrpeljivost, a sad jasno vidimo i na nasilje. Treba razlikovati pozive na neposluh društva prema institucijama države koji su mogu biti legitimno sredstvo u političkim procesima, od ovakvih poziva na nasilje te prijetnji terorizmom i ratom. Iako još uvijek nije počela službena izborna kampanja, SDA održava brojne predizborne skupove gdje se ovakvi pozivi, sada nešto drugačijim, blažim rječnikom, i dalje mogu čuti“, ističe Akrap.

Orkestriranost nasilnih poruka koje stalno šalju brojni predstavnici bošnjačkih političkih, vjerskih i društvenih organizacija, jasno pokazuje, ističe, da još uvijek odbijaju prihvatiti temeljne postulate na kojima počiva EU: poštovanje ljudskih prava, vladavina prava, sloboda medija, slobodni, pošteni, legalni i legitimni višestranački izbori, narativ suradnje i uključivosti.

Orkestrirane nasilne poruke prema bh. Hrvatima

“Na ovom je slučaju međunarodna zajednica, ona koja je to htjela (ona koja to ne želi niti sad neće prihvatiti) uvidjela da je pravi sigurnosni izazov koji se suprotstavlja osiguravanje pozitivne budućnosti BiH, nedemokratska težnja brojčano najbrojnijeg naroda za ostvarenjem pune dominacije te kršenjem svih međunarodnih sporazuma ali i Ustava, zakona i pravomoćnih sudskih presuda u BiH. Što predstavlja razlog za ozbiljnu zabrinutost za budućnost BiH“, rekao je Akrap.

Ovakva, duboko i suštinski disfunkcionalna BiH prvenstveno je, dodaje, prijetnja opstojnosti daytonskoj BiH, što unitarističke politike moraju shvatiti.

“BiH može opstati samo kao Daytonska BiH. Daytonski mirovni sporazumi nisu samo zaustavili rat i nametnuli mir nego su stvorili uvjete za njen daljnji pozitivan razvoj. Postupni, ali pozitivan koji je zaustavljen čudnim odlukama bivših Visokih predstavnika koji su doveli do današnje krize. Krize koja je jasno ogolila rječnik velikobošnjačke ideologije o stvaranju građanske BiH kao društva koje će biti uređeno na potpuno drugim temeljima, isključivim, netolerantnim, nedemokratskim, autokratskim i teokratskim temeljima. Što nema nikakve veze s građanski uređenim društvom. Čak se i u velikobošnjačkom ideološkom korpusu shvaća koliko su pogriješili sa svojim reakcijama jer su 'otvorili oči' i onima koji su im do sad u svemu slijepo vjerovali.“

Strani vojnici u BiH trebaju 'odvratiti' domaće stanovništvo od potencijalnog nasilja

Događanje naroda, kakvo pamtimo iz devedesetih kada je Miloševićeva politika koristila mase, objašnjava, kao jedan od vektora napadnih djelovanja na druge zajednice i republike je i vrlo opasno.

“Osobito kad se kao razlog ističe nesnošljivost koja se iskazuje prema druga dva konstitutivna naroda u BiH“, tvrdi Akrap.

Kretanje pripadnika stranih oružanih snaga u BiH je preventivno odvraćajuće naravi i kao takvo treba biti pozdravljeno, smatra, jer pokazuje da će međunarodna zajednica zaštiti integritet predstavnika MZ u BiH ali se i suprotstaviti nasilnim i agresivnim djelovanjima bilo koga u BiH, ali i izvan njenih granica.

„Neovisno o tome iz kojeg naroda dolazi, koje je vjere, političkog određenja, o kojoj se državi radi. Odvraćanje mogućih počinitelja od nasilnih i kaznenih djela je u srži preventivnog djelovanja snaga međunarodne zajednice. Ne samo u BiH nego i na drugim mjestima“, dodaje.

Kada nestane velikobošnjački unitarizam, srpski secesionizam će izgubiti smisao

Velikobošnjačka politika je ratnih devedesetih, kao i sad, svaki razgovor o unutarnjoj organizaciji BiH doživljavala kao pokušaj podjele BiH što nije točno. Za EU se često kaže da to nije samo zajednica država članica nego i zajednica brojnih regija. Svaka rasprava o demokratizaciji, posebno onoj dogovornoj, konsocijacijskoj, BiH će se i dalje (na žalost) doživljavati kao atak na ideju velikobošnjačkog unitarizma. Kad nestane taj velikobošnjački unitarizam, bitno će se smanjiti i velikosrpski nacionalizam jer će izgubiti smisao. Stabilna, sigurna, demokratska, održiva i funkcionalna država BiH jedan je od ključnih ciljeva koji Hrvatska politika želi postići još iz devedesetih. Bez obzira na to što velikobošnjački i pojedini politički krugovi u Hrvatskoj mislili o tome. Jer da nije bilo Republike Hrvatske, da nije bilo HVO, sudbina Bošnjaka, kao posljedica njihovih oružanih sukoba sa Srbima, bila bi vrlo neizvjesna. - Gordan Akrap

Skup pred OHR-om u Sarajevu 2022.: Građanska država po mjeri najbrojnijeg naroda u BiH

Poruke koje su poslane sa skupa ispred OHR-a u Sarajevu, ali i nesporedno prije i nakon njega, vrlo su slične one kojima su na skupovima na Ušću i Gazimestanu slali Slobodan Milošević, Srpska pravoslavna crkva i Srpska akademija nauka i umjetnosti.

“Razlika je jedino u brojnosti osoba koje su na te skupove/mitinge došle. Upravo u tome i je stvarni problem s kojim se BiH suočava od početka svoje samostalnosti: kao što je Milošević tražio nametanje izbornog pravila jedan čovjek=jedan glas, ignorirajući prava drugih na samostalno odlučivanje o svojoj sudbini ali i prava na postojanje drugih i drugačijih, iste takve poruke dolaze od unitarista“, dodaje.

Još nisu shvatili da BiH može opstati jedino kao država sva tri konstitutivna naroda u konsocijacijskoj, dogovornoj, demokraciji gdje nije bitna brojnost konstitutivnih naroda nego njihova konstruktivnost u borbi za bolju budućnost svih stanovnika BiH bez obzira na etnicitet, vjeru, spol, rasu ili bilo koju drugu različitost, objašnjava.

“Ako Velika Srbija nije mogla biti stvorena (a pokušalo ju se stvoriti nasilno uz brojne žrtve) niti obranjena, onda to ne može ni Velika Bosna koja predstavlja negaciju Bosne i Hercegovine. Nije istina što se ovih dana spominje u izjavama po nekim bh. medijima da konsocijacijska demokracija nema pozitivnih primjera. Primjer Belgije, kao i postizanje dogovora temeljenog na konsocijacijskoj demokraciji u Sj. Irskoj vrlo su poučni“, ističe.

Demokratski uređene države imaju praksu stalne provjere postojećih zakonskih rješenja jer nijedan zakon nije donesen za vijeka, smatra, te dodaje kako, kada se u praksi određena rješenja pokažu nekvalitetnima i štetnima, moraju se mijenjati na bolje.

“Proces njihove promjene se smatra pozitivnim i korisnim za demokraciju posebno ako je u skladu s prihvaćenim, i već korištenim procedurama. Problem u BiH je da bošnjačka politika, kao jedna od strana u pregovorima, a što je opet javno priznao Bakir Izetbegović, namjerno otezali s pregovorima o promjeni izbornog zakonodavstva kako bi doveli do toga da se i ovi izbori održe po nelegitimnim uvjetima. Znači da su svjesno išli u organiziranje izbornih prijevara i manipulaciju popisima birača kako bi što je moguće više zloupotrijebili promjene izbornog zakonodavstva“, ističe.

Zbog te maliciozne namjere, mišljenja je, praktički su doveli međunarodnu zajednicu, i samog Visokog predstavnika, u situaciju da mora nametnuti, od sudskih instanci zahtijevane, izmjene izbornog zakona.

Namjerno ignoriranje pravomoćnih sudskih odluka je odraz hegemonije, nedemokratičnosti

“U demokratskim državama smatra se da je namjerno ignoriranje i neprovođenje pravomoćnih sudskih odluka odraz nedemokratičnosti, hegemonije i zlonamjernosti prema onima koji trebaju dobiti zadovoljštinu promjenama zakonodavnog okvira. U ovom slučaju, povratka na izvorišne osnove Ustava BiH iz Daytona. Utvrđene greške moraju se ispraviti. Posebno kad imaju temelj u pravomoćnim sudskim odlukama na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Njihovo neprihvaćanje i ignoriranje još je jedan dokaz koji pokazuje koliko je velikobošnjačkom unitarizmu stalo do pristupa EU kao i do BiH kao pravne i funkcionalne državne zajednice“, dodaje.

Jedna od lažnih teza koja se godinama ponavlja u medijskom i javnom prostoru, podsjeća Akrap, je ta da bi navodne izmjene Izbornog zakona ići u korist HDZ-a BiH čime se stvara dodatna društvena polarizacija.

“Pokušavaju sotonizirati HDZ BiH u svakoj mogućoj situaciji te nametati govor isključivosti, netolerancije, mržnje temeljene na etničkoj pripadnosti. Namjerno ignoriraju činjenicu da su se u okviru Hrvatskog narodnog sabora okupile sve relevantne političke organizacije hrvatskog naroda u BiH koje imaju jedinstven stav po pitanjima izbornih prijevara i manipulacija“ dodaje.

O konstitutivnosti se ne pregovara

O načelu konstitutivnosti kao natkrovljujućem načelu Ustava BiH, ističe Akrap, ne treba pregovarati, jer se o tome – ne pregovara, bez obzira na zahtjeve bošnjačke politike.

“Ova kriza koja se na žalost događa, pokazala je brojnim idealistima u svijetu da je zalaganje bošnjačke politike za stvaranje građanske BiH tek i jedino iluzija kojom se želi stvoriti autokratska i teokratska država pod vodstvom bošnjačkih elita“, ističe.

Predstavnici međunarodne zajednice u BiH, i Europske unije i SAD-a, smatra Akrap, pokazuju jasno da su svjesni izazova pred kojima se nalaze u pokušajima rješavanja krizne situacije u BiH.

“Mislim da su i svjesni, barem većina, stvarnog problema s kojima se suočavaju bh. Hrvati osobito domeni izbornih manipulacija i prijevara s legitimnim predstavljanjem. Još im je u svježem sjećanju pokušaj manipulacije i prekrajanja izbornih popisa i glasača nakon dogovora o izborima u Mostaru održanima u 2020. I danas je postojeći svjetski poredak ozbiljno ugrožen isto kao devedesetih kad je to Alija Izetbegović vješto koristio, a što je potvrdio i sam predsjednik Clinton. Danas je svijet suočen s ozbiljnom krizom koja pak više ne ide na ruku velikobošnjačkom unitarizmu kao nekad, a primjetno je da je međunarodna zajednica svjesna toga“, zaključio je Gordan Akrap, stručnjak s Instituta za istraživanje hibridnih sukoba iz Zagreba, u razgovoru za Dnevnik.ba.

Dnevnik.ba