Darijana Katić Filipović: Izlaskom na izbore Hrvati će onemogućiti nasrtaje na vlastiti politički subjektivitet

Gospođo Katić Filipović, pred nama su još jedni izbori koji će se održati po neustavnom i nevažećem zakonu. Zašto je, ipak važno mobilizirati i potaknuti hrvatske birače da iziđu na birališta?

Izbori su u svim demokracijama iskaz volje onih koji biraju i jasna smjernica onima koje biraju. U demokracijama je uvijek važno da se izborna volja iskazuje najvećom mogućom izlaznošću kao potvrdom što većeg demokratskog legitimiteta. 

Za svakog nezainteresiranog birača, koji je iz bilo kojeg, pa iako valjanog razloga, spreman odreći se svog prava da bira, postoji barem jedan na suprotnoj strani, koji želi tu njegovu nezainteresiranost iskoristiti. Toga svi trebaju biti svjesni.

U kontekstu Bosne i Hercegovine, kako ste spomenuli, i ove izbore dočekujemo s neizmijenjenim izbornim zakonom koji je neustavan i samim time i nepravedan. Pogotovo što ostavlja mogućnost da se raznim manipulacijama ignorira i krši izborna volja hrvatskog naroda tako da im drugi, većinski narod, bira političke predstavnike. Zato je važno da izlaskom na izbore, hrvatski narod jasno iskaže vlastitu izbornu preferenciju i time onemogući nasrtaje na vlastiti politički subjektivitet.

Nositeljica ste liste HNS-a za Parlament BiH. Zašto je važno da u Parlamentu BiH Hrvati imaju legitimno izabrane predstavnike?

Legitimitet političkog predstavljanja je pravo koje je Ustav, osim građanima kroz Zastupničke domove, dao i konstitutivnim narodima kroz Domove naroda u Bosni i Hercegovini, a oni ga, sukladno principima predstavničke demokracije, prenose na političke opcije putem izbora.

Stoga, izborna volja Hrvata kao uostalom i druga dva konstitutivna naroda mora biti vidljiva u zakonodavnim tijelima na svim razinama pa tako i u Parlamentarnoj skupštini BiH koja je dvodomna. To znači da Parlamentarna skupština BiH ispunjava svoju zakonodavnu ulogu u cijelosti tek kada oba doma ispoštuju svoje procedure i mehanizme.

Važnost legitimnih političkih predstavnika ogleda se u tome da putem njih Hrvati kao narod ostvaruju svoju konstitutivnost koja im je Ustavom zajamčena i tako sudjeluju u političkim procesima unoseći svoje interese u interes Bosne i Hercegovine.

Jedna ste od mlađih kadrova HDZ-a BiH. Što će biti prioriteti u vašem radu ako osvojite mandat?

Političko djelovanje svih onih koji budu izabrani s listi Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine, usmjeravat će se prema njegovim strateškim smjernicama. Isključivo u tome okviru mogu tražiti i svoju ulogu, ništa više i ništa manje od toga. Osobno, sve politike koje su u službi postizanja što većeg stupnja pravednosti i mira u društvu, držim ispravnima i za takve ću se zauzimati u svome radu bez obzira s koje pozicije.

Ako Željko Komšić, ponovno bude nametnut bošnjačkim glasovima, uslijedit će ustavna kriza. Vjerujete li da će Christian Schmidt nametnuti izborna pravila nakon Općih izbora?

Bez obzira na moja vjerovanja, u konačnici to pitanje ostaje otvoreno jer ne mogu pretkazati budućnost pa ni djelovanje visokog predstavnika u njoj. No, neovisno o tome mogu kazati da Bosna i Hercegovina treba pravedna rješenja. Ona rješenja koji osiguravaju ravnopravnost i eliminiraju diskriminaciju. Hrvatska politika kojoj pripadam je kontinuirano zagovarala stav da takva rješenja moraju biti generirana iznutra i rezultat suglasja domaćih legitimnih političkih predstavnika sva tri konstitutivna naroda. No, nakon posljednjih vođenih pregovora oko izmjene izbornog zakona, gdje je pozicija bošnjačkih političkih predstavnika prema nedavnom javnom priznanju predsjednika SDA, bila izbjegavanje dogovora, svaki optimizam postaje upitan. 

U takvom ozračju, svaki pa i minimalni pokušaj da se isprave ranije uspostavljene nepravde, je poželjan i dobrodošao.

Iako s bošnjačke strane nema želje za dogovorom, čak se negira i konstitutivnost naroda, kako biste riješili hrvatsko pitanje u BiH?

Izbjegavanje dogovora čini mi se, počiva na nespremnosti političkih elita većinskog naroda, da se odrekne želje za dominacijom. Konkretna zadaća odgovorne politike, a pod tim mislim one politike kojoj je stalo do funkcionalne i stabilne Bosne i Hercegovine, jest ili bi trebala biti, staviti moć pod okrilje prava. Ne smije vrijediti pravo jačega, nego snaga prava koja proizlazi iz Ustava. Stoga i rješavanje „hrvatskog pitanja“ treba ustrajno tražiti kroz poštivanje Ustava i primjenu ustavnog načela konstitutivnosti.

Najveći dio problema jest što je u bošnjačkoj javnosti zlonamjerno stvaran odnos prema konstitutivnim narodima kao obliku kolektivnog koje valja prezreti i nadomjestiti ga onim lažno građanskim koji bi bio po volji onih politika koje nikada nisu prihvatile multinacionalni koncept Bosne i Hercegovine, iako su ga u Daytonu potpisale.

U kampanji bošnjačkih stranaka dominiraju prijetnje Hrvatima, otvoreni šovinizam, govor mržnje, dok su kampanje svih hrvatskih stranaka iznimno uljuđene. Očekujete li da će biti sankcioniranja političara i stranaka koje promoviraju antidaytonska načela, šovinizam i dr.?

Svatko određuje svoju političku platformu i poruke u kampanji na svoju čast ili na sramotu. Govor mržnje i šovinizam prema Hrvatima nije neka pojava svojstvena isključivo izbornoj kampanji. Pogledajte unatrag četiri godine, i sami ste bili žrtva takvih prijetnji i verbalnog nasilja. Ne treba zanemariti, i prije je bilo šovinističkih ispada, ali su jasno i javno osuđivani u društvu. Danas imamo atmosferu u bošnjačkoj javnosti da je šovinizam prema Hrvatima društveno prihvatljiv. I to je tragično. Do sada niti jedan takav slučaj nije bio sankcioniran pa ne gajim iluzije ni da će biti. Možda šok i zgražanje.

Budući da bošnjačke stranke spremaju, u političkom smislu, koaliciju u kojoj ne bi bilo Hrvata i njihovih legitimno izabranih predstavnika, što bi bio najbolji odgovor bh. Hrvata na obespravljivanje i sve te procese?

Osobno vjerujem da se ne može graditi nikakav održiv politički model utemeljen na nepravdi. Tamo gdje pravo biva pogaženo, gdje mogućnost kao takva postane dostatno mjerilo, nema sreće ni za koga. Odgovor hrvatskog naroda će definitivno biti uvjetovan sposobnošću ili nesposobnošću da se ta istina prihvati.

Dnevnik.ba