"Bošnjačkoj politici je prihvatljivo da strani državljanin donosi odluke"

"Strani državljanin donosi odluke u ime izabranih predstavnika naroda“ 

Novaković – Bursać je komentirajući nametanje odluke OHR-a o financiranju Općih izbora 2022. godine kazala da „politička javnost koja predstavlja bošnjački narod podržava i prihvata praksu da neki strani državljanin može i treba donositi zakone ili odluke u ime izabranih i imenovanih predstavnika naroda i građana i da strani državljani trebaju biti sudije Ustavnog suda". 

“Kao što svjedočimo,  i ovih dana strani državljani pokušavaju donositi i implementirati neke zakone i odluke što potvrđuje da je BiH neka vrsta protektorata a nikako suverena zemlja“, dodaje. 

Premda deklarativno sve službene politike zemalja Europske unije podržavaju Daytonski sporazum, u praksi se, ističe, prečesto događalo da njihove politike idu u pravcu razgradnje ustavne strukture i principa ravnopravnosti triju naroda. 

Na bazi tih činjenica može da se tvrdi da dio međunarodne zajednice koji djeluje u BiH, posebnu u i oko kancelarije OHR, upravo podržava bošnjački nacionalizam jer kad samo malo bolje pogledate u tu 'građanštinu' koju nude (ne trebate čak ni 'zagrebati' po površini) jasno ćete vidjeti nacionalizam koji je u ovkom slučaju povezan s vjerskim, islamskim, elementima“, mišljenja je Novaković – Bursać. 

“SDA ne prihvaća osnovni princip na kojem je BiH nastala“ 

SDA nema volju i želju prihvatiti, kako kaže, bazične principe na kojima je BiH nastala i na kojima treba i može i funkcionirati – a jedan od njih je i ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda i dva entiteta. 

“Taj se nedostatak želje ogleda u primjerice kršenju Zakona o Savjetu ministara 2018. kad je trebao imenovati novi saziv savjeta ministara i tako redom. Princip nacionalnog 'ključa' se u BiH poštovao i tijekom socijalizma, iako je deklarativno na stazi bila drugačija politika, međutim, danas je na sceni pokušaj nametanja tzv. 'građanskog koncepta', iako smo svi duboko svjesni šta je to u stvari i da nas to udaljava od funkcionalnosti i međusobnog povjerenja“, ističe. 

Da postoji volja i namjera da se ispoštuje ustavna norma koja kaže da predstavnike jednog naroda moraju izabrati predstavnici tog naroda, dodaje, ne bi ni bilo procesa pred Ustavnim sudom. 

“Isto se nastavlja kada je implementaciji presude o konstitutivnosti pitanju. Dakle, u suštini je politička volja da se prihvati, odnosno ne prihvati realnost makar i po cijenu funkcionalnosti i nepovjerenja“, dodaje. 

"Srbi u Federaciji moraju moći birati svoje legitimne predstavnike u vlasti" 

SDA je protiv legitimnog predstavljanja jer ispunjava svoj politički program, ističe, koji kroz 'građanski' model ima za cilj ostvariti dominaciju Bošnjaka jer računaju na brojnost tog naroda u odnosu na druga dva, posebno u odnosu na Hrvate u FBiH. 

“U provođenju tog programa, odnosno politike dominacije i unitarizacije naravno da im pomaže Željko Komšić kao drugi bošnjački član predsjedništva i da bi rado imali svoje Hrvate ili Srbe (one koje oni izaberu) u domovima naroda“, rekla je. 

Srbi u Federaciji BiH, objašnjava, moraju moći izabrati svoje legitimne predstavnike u vlasti – izaslanike u federalni Dom naroda, na isti način kako Bošnjaci i Hrvati biraju svoje. 

“Činjenica je da je broj Srba u Federaciji BiH sveden na minimalan broj, oko 2% od ukupnog broja stanovnika, što nikako ne smije biti prepreka da im se omogući da biraju ljude koji će štititi njihove nacionalne interese na nivou FBiH“, rekla je. 

"Bošnjačka politika zloupotrebljava krizu na istoku Europe" 

Bošnjačka strana, kako kaže, krizu na istoku Europe, koristi da bi lažno predstavila situaciju u BiH te na temelju laži, zloupotreba institucija i histeričnom narativu o „malignom ruskom utjecaju“ ruše ustavnu strukturu BiH. 

“Osjetno se povećala pažnja visokih zvaničnika EU usmjerena ka ovom prostoru, samo što se još uvijek ne osjeti i stvarna volja za integracijom zemalja iz ove regije u Uniju. Pitanje integracije u EU je toliko nekompatibilno sa pojavama u ovoj zemlji poput ovih koje ste pomenuli u pitanju, da svako ko pokušava to poravnati ili relativizirati mora djelovati neozbiljno, a pomalo i smiješno“, zaključila je Snježana Novaković – Bursać u intervjuu za Dnevnik.ba.

Dnevnik.ba