Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto
100 dana mandata

Borjana Krišto za Dnevnik.ba: Naš cilj ostaje otvoriti pregovore s EU, prioritet ograničene izmjene Ustava i izborna reforma

/

Borjana Krišto, predsjedateljica Vijeća ministara u intervjuu za Dnevnik.ba govorila je o prvih 100 dana rada novog saziva Vijeća ministara, izazovima koji ih očekuju tijekom mandata suočava, plinskim interkonekcijama, vezama s Izraelom, izbornoj i ustavnoj reformi te drugim temama.

Kako ste zadovoljni radom Vijeća ministara u prvih 100 dana mandata?

Zadovoljna sam radom Vijeća ministara u prvih 100 dana mandata. Ovaj saziv Vijeća ministara radi u punom kapacitetu, redovito na temelju dogovora i međusobnog uvažavanja. Želim istaći da je Vijeće ministara u ovom kratkom roku pokazalo svoju predanost, ali i neupitnu opredijeljenost europskim integracijskim procesima, te vrijednostima i načelima koje baštini EU. Održali smo 15 sjednica na kojima smo razmatrali više od 500 materijala. Naši glavni prioriteti bili su jačanje vladavine prava, borba protiv korupcije, poboljšanje poslovnog okruženja i povećanje socijalne dobrobiti. Upravo smo u prvih 100 dana mandata napravili značajan napredak u tim područjima.

Što biste izdvojili kao najveće uspjehe u prvih 100 dana rada?

Usvojili smo materijale koji su od vitalne važnosti za ispunjenje ključnih uvjeta iz Mišljenja Europske komisije kao što su: Dokument okvirnog proračuna institucija (DOP) BiH za razdoblje 2023. – 2025. godine, usuglašen s Globalnim okvirom fiskalne bilance i politika u BiH za to razdoblje. Nakon toga usvojen je i proračun za 2023. godinu, u najvećem iznosu do sada, čime su stvorene pretpostavke za normalno funkcioniranje institucija BiH, a samim time i ispunjavanje prioriteta na europskom putu. Potom Program ekonomskih reformi Bosne i Hercegovine za razdoblje 2023. – 2025., koji je dostavljen Europskoj komisiji. Za potrebe Paketa proširenja 2023., Vijeće ministara BiH usvojilo je Prilog institucija u BiH za razdoblje 15. 5. 2022. – 1. 3. 2023., a u izradi je i dopuna Priloga institucija u BiH za razdoblje 1. 3. 2023. – 15. 5. 2023. Usvojili smo Sporazum o financiranju Godišnjeg akcijskog plana u prilog Paketu za energetsku potporu za Zapadni Balkan u korist BiH za 2023. između EU-a i BiH, vrijednog 70 milijuna eura, kojim se omogućava pomoć najugroženijima u suočavanju s rastućim cijenama i pomoć u energetskoj tranziciji u Bosni i Hercegovini. Izmjene i dopune Pravilnika o provedbi Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti. Također, Vijeće ministara BiH dalo je suglasnost na Prijedlog pravilnika o radu i operativnoj suradnji zajedničke kontaktne točke za BiH za suradnju s EUROPOL-om, pokrenuli smo i nekoliko važnih zakonskih inicijativa s ciljem poboljšanja poslovnog okruženja i privlačenja stranih investicija, a u pripremi su i materijali kojima će se pokrenuti sveobuhvatna reforma sustava javne uprave s ciljem poboljšanja njezine učinkovitosti i transparentnosti.

Što će biti najveći izazovi ovog saziva Vijeća ministara do kraja mandata?

Proteklo razdoblje pokazalo je da je BiH spremna i sposobna odgovoriti na brojne izazove. Svjesni smo da još mnogo toga treba učiniti ali budite uvjereni da će Vijeće ministara BiH odlučno i neumorno nastaviti raditi na rješavanju svih izazova, uključujući i ispunjavanje 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Europske komisije. Naš cilj ostaje otvoriti pregovore s EU-om te ostvariti sveobuhvatni napredak u procesu europskih integracija, što uključuje usklađivanje zakonodavstva, jačanje institucija, reformu pravosuđa, borbu protiv korupcije i poboljšanje ekonomske situacije. Usporedo s provođenjem nužnih strukturnih reformi naš prioritet i obveza je u sljedećih šest mjeseci provesti i ograničenu ustavnu reformu i usvojiti izmjene izbornog zakonodavstva sukladno odluci Ustavnoga suda BiH o legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda u Predsjedništvu BiH i domovima naroda kao i presudama Europskoga suda za ljudska prava. Reformom izbornog zakonodavstva i pravosuđa možemo dostići visoke standarde vladavine prava što je jedan od ključnih uvjeta pristupanja BiH u EU, ali i pretpostavka na napredak po svim drugim važnim pitanjima.

Kakva je atmosfera na sjednicama Vijeća ministara? Dojma smo kako se većina ministara trudi biti konstruktivna u pristupu i radu?

Na sjednicama Vijeća ministara vlada zaista jedna konstruktivna radna atmosfera. Svoj rad temeljimo na dijalogu uz puno međusobno uvažavanje. Sve donosimo konsenzusom i ja se nikada neću umoriti od razgovora, pregovora i dogovora sve dok ne iznađemo adekvatno rješenje svakog pitanja koje je u zajedničkom interesu za napredak naše zemlje.

Što je najveća promjena u funkcioniranju ovog saziva vijeća ministara u odnosu na prethodni?

Kao što sam već i naglasila, ovaj saziv Vijeća ministara radi u pozitivnom ozračju, uz međusobno poštivanje i uvažavanje političkih stavova koje zastupamo. U tom smislu i donosimo rješenja za sva pitanja koja se nađu na sjednicama u cilju boljeg funkcioniranja Bosne i Hercegovine i poboljšavanja uvjeta života konstitutivnih naroda i građana. 

Primjetna je znatno veća aktivnost i Vas kao predsjedateljice, ali i pojedinih ministara, kad je riječ o međunarodnim sastancima. Mijenja li se percepcija međunarodnih faktora o BiH i u političkom i u ekonomskom smislu?

Po mojoj procjeni, koja je utemeljena prije svega na činjenicama, polako se mijenja percepcija međunarodnih faktora o BiH i u političkom i u ekonomskom smislu. Tijekom bilateralnih susreta s europskim zvaničnicima u Briselu, kao i šefovima vlada i predsjednicima zemalja regije, dobila sam pozitivne impulse i potporu vezanu za europski put naše zemlje. Brzo formiranje vlasti na državnoj razini, a sada i na razinama entiteta je jasan pokazatelj da se krećemo ka naprijed i da se nadilaze neki prijašnji problemi. Sve to je jasan pokazatelj našim europskim prijateljima da je BiH okrenuta kako Europi tako i jačanju regionalne suradnje što je svakako snažan iskorak kada je u pitanju naše pridruživanje europskoj obitelji.

Istočna i južna plinska interkonekcija su jedan od krupnih zadataka koji se trebaju realizirati u vremenu pred nama. Iako vidimo da retrogradne politike pokušavaju zaustaviti te projekte, hoćete li do kraja ustrajati na realizaciji tih projekta i zašto su oni bitni za BiH?

Obzirom da nema vlastitih izvora prirodnog plina i nedovoljno razvijen plinski sustav u odnosu na zemlje regije, te da je isključivo ovisna o opskrbi prirodnim plinom samo jednim transportnim pravcem, potreba da Bosna i Hercegovina razvije svoj transportni sustav prirodnim plinom na cijelom teritoriju osiguranjem novih transportnih pravaca i diverzifikacijom izvora opskrbe je više nego opravdana. Trenutno ostvarujemo određeni napredak u implementaciji plinskih interkonencija, koje će, kada budu završene, pružati pristupačnu, stabilnu opskrbu plinom kućanstvima i industriji u zemlji.  To će rezultirati novim ekonomskim poticajem koji će na kraju pozitivno utjecati na svakog žitelja u ovoj zemlji.  Plinske interkonekcije su vitalne za stabilnost BiH i ne smijemo pristati na kompromis oko bilo kojeg rješenja koje našim narodima ne daje jamstvo da će imati sigurnu, stabilnu i dugoročno neovisnu opskrbu plinom. 

 Na nedavno održanom Mostarskom sajmu gospodarstva mogli smo vidjeti primjere vrhunskih tehnoloških dosega s kojima se predstavio Izrael koji je sve prisutniji u BiH. Možemo li očekivati daljnje poboljšanje ekonomskih, političkih i kulturnih veza s ovom zemljom?

Na nedavno održanom Sajmu gospodarstva u Mostaru najavila sam posjetu Izraelu koja bi se trebala desiti u mjesecu studenom ove godine upravo u cilju intenziviranja suradnje na pitanjima od zajedničkog interesa obiju zemalja. Najviše potencijala za suradnju možemo ostvariti u oblasti ekonomije, turizma i poljoprivrede, te obrazovanje i znanosti. Pored toga, prilikom posjete Izraelu bit će mi vrlo važno, osobno i emocionalno posjetiti Memorijal holokausta Yad Vashem i druga mjesta važna za državu Izrael i židovski  narod.

Dnevnik.ba