No Botica neće u zatvoru provesti ni jednog dana jer mu je zatvor zamijenjen radom za opće dobro pa će tako, postane li presuda pravomoćna, morati odraditi 600 sati društveno-korisnog rada.
Napadnuti taksist za Index je 2019. godine ispričao kako je došlo do napada.
"Za vrijeme vožnje je mladi gospodin bio agresivan prema putnicima na zadnjem sjedištu. On nije prijatelj s njima, to je nekakvo poznanstvo. Dolaskom na odredište, on je odbio izaći iz auta. Kako je odbio izaći iz auta, ja utipkavam broj 112 u telefon i pitam ga je li potrebno da zovem policiju da ga oni izvade iz auta. Nakon toga se njegova agresija, s putnice sa zadnjeg sjedišta, usmjerava na mene. U autu me već ulovio za grlo i tako to sve kreće. Uspio sam izaći iz auta, a on je nastavio s napadom", ispričao je taksist Indexu.
Taksist ga je preklinjao da prestane, ali on ga je uporno mlatio.
Nije se želio puno prisjećati onoga što je uslijedilo. Podivljali ga je mladić udarao, a nije prestao ni nakon što je taksist iz pištolja ispalio hitac u zrak.
"Molim te, nemoj, morat ću te ozlijediti", ponavljao je taksist mladiću, kako se čuje na snimci, no ovaj ga je i dalje udarao. Taksist je zadobio podljeve očiju, razderotine vjeđa, prijelom sinusa i očne šupljine s pomakom, niz krvarenja te prijelom nosnog nastavka gornje čeljusti.
Sud je u presudi Botici, inače sinu Križana Botice koji radi kao voditelj Odjela za opće poslove Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, kao otegotnu okolnost uzeo način počinjenja djela koji je, kako je rekla sutkinja, bio brutalan.
Kao otegotnu okolnost sud mu je uzeo u obzir način počinjenja djela koji je kod teških ozljeda, kaže sutkinja, uvijek brutalan."Nije bilo riječi o jednom udarcu koji je zadao oštećenom, već o nizu udaraca te je ustrajao na udaranju kojom prilikom je pokazao upornost i kriminalnu volju. Sud nije mogao izostaviti ni cjelokupni kontekst događaja jer je oštećeni u jednom trenutku izvadio pištolj i zaprijetio oružjem. Takav način samoobrane je pretjeran za uređeno društvo u kojem živimo. Nismo na divljem zapadu, oštećeni je mogao zvati policiju i potražiti pomoć", rekla je sutkinja.
Sud je Botici našao i olakotne okolnosti.
"Kao olakotne okolnosti, pak, prilikom odmjeravanja kazne uzeto je u obzir okrivljenikovo priznanje djela, mladost, ranija neosuđivanost te činjenica da je bio pijan. Na mlade ljude može se utjecati mjerom rada za opće dobro", rekla je sutkinja.
Novinare je, pak, zanimalo na koji način se pijanstvo uzima kao olakotna okolnost.
U redu, ubrojivost Botice jest smanjena zbog alkohola, no radi se o osobi koja se svojevoljno napila, nitko ga nije natjerao na to, stoga ih je zanimalo zbog čega sud takvo što uzima u obzir.
Članak 25. Kaznenog zakona kazuje upravo o samoskrivljenoj neubrojivosti.
"Ne smatra se neubrojivim počinitelj koji se uporabom alkohola, droga ili na drugi način svojom krivnjom doveo u stanje u kojem nije mogao shvatiti značenje svojeg postupanja ili nije mogao vladati svojom voljom, ako je u vrijeme kad se dovodio u takvo kazneno djelo što ga je počinio bilo obuhvaćeno njegovom namjerom ili je glede tog kaznenog djela kod njega postojao nehaj, a zakon propisuje kažnjivost i za taj oblik krivnje", piše u članku 25.
U članku 24. stoji da neubrojiva osoba nije kriva i ne može joj se izreći kazna.
"Neubrojiva je osoba koja u vrijeme ostvarenja protupravnog djela nije mogla shvatiti značenje svojeg postupanja ili nije mogla vladati svojom voljom zbog duševne bolesti, privremene duševne poremećenosti, nedovoljnog duševnog razvitka ili neke druge teže duševne smetnje", stoji u članku 24. te se navodi i kako se prema osobi koja je u stanju neubrojivosti ostvarila protupravno djelo postupa prema odredbama Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama.
Za ovaj slučaj je zanimljiv i članak 26.
"Počinitelj koji je u vrijeme počinjenja kaznenog djela iz članka 24. zbog nekog stanja bio bitno smanjeno ubrojiv može se blaže kazniti, ako do bitno smanjene ubrojivosti nije došlo samoskrivljeno sukladno članku 24. ovoga zakona", navodi se u zakonu.
Zaključak je jasan, dakle, onaj tko počini kazneno djelo, a da je pritom bio smanjeno ubrojiv, može se kazniti samo ako ne vlada svojom voljom zbog duševne bolesti, ali ne i ako je sebe u stanje neubrojivosti doveo uporabom alkohola.
"To ne može biti olakotna okolnost. Nikako pijanstvo ne može biti olakotna okolnost. Može biti nešto drugo. Kad govorimo o pretpostavci bilo kakve krivnje, o onome što dolazi prije krivnje. Krivnja je odnos počinitelja prema djelu, dakle konkretan odnos konkretnog počinitelja prema konkretnom djelu. A prije krivnje imate određeno stanje. To je neubrojivost ili ubrojivost", objasnio je odvjetnik Veljko Miljević.
"Da bi čovjek odgovarao, on mora biti ubrojiv. Ako je neubrojiv, onda kaznenog postupka nema, već se mjere izriču prema Zakonu o zaštiti osoba s duševnim smetnjama i treba takvu osobu izolirati. Ali, ako je smanjena ubrojivost, onda to utječe oko odluke o blažoj kazni, ako do bitno smanjene ubrojivosti nije došlo samoskrivljeno kao što kaže članak 26. u Kaznenom zakonu", rekao je.
Zaključuje, stoga, da je netko, ako je nekome uzeo pijanstvo kao olakotnu okolnost, pomiješao institute.
"Ovisi i o okolnostima, odnosno mišljenju toksikologa, kao i tome je li osoba na početku stavljanja sebe u takvo stanje mogla biti svjesna da može počiniti djelo koje joj je imanentno. Tu se onda opet vraćamo na samoskrivljenu neubrojivost, kad se osoba ne smatra neubrojivim jer je mogla pretpostaviti do čega će ju pijanstvo dovesti", zaključio je Miljević.
Dnevnik.ba