Međutim, predsjedavajući u tom Pretresnom vijeću sudac Antonetti u svom Izdvojenom i djelomično suprotnom mišljenju, koje sadrži čak 566 stranica, upućuje na bitnu stavku koju je zaključio sudac Meron u drugostupanjskoj presudi Gotovini, također u izdvojenom mišljenju, gdje izražava slaganje s mišljenjem “da Žalbeno vijeće ima ovlasti razmatrati alternativne oblike odgovornosti, pogotovo ako je to u interesu pravde.” Sudac Meron jedan je od pet sudaca u Žalbenom vijeću koje 29.11. objavljuje drugostupanjsku presudu šestorci. Dakle, postoji nada da svi UZP-i mogu posve otpasti i kazna da bude daleko povoljnija, pa čak možda i oslobađajuća, piše Poskok.info.
Žalbeno vijeće:
– Carmel Agius, (predsjedavajući), Malta
– Liu Daqun, Kina
– Fausto Pocar, Italija
– Theodor Meron, SAD
– Bakone Justice Moloto, Južnoafrička Republika
Sudac Antonetti o alternativnim oblicima odgovornosti:
U Drugostupanjskoj presudi u predmetu Gotovina, donesenoj 16. studenog 2012., Žalbeno vijeće je poništilo presudu Pretresnog vijeća koje je zaključilo da je postojao udruženi zločinački poduhvat s ciljem da se putem sile ili prijetnje primjenom sile uklone Srbi iz Krajine. Vijeće je zatim odlučilo da ispita mogu li optuženi biti proglašeni krivim po osnovu alternativnih oblika odgovornosti. Žalioci su tvrdili da Žalbeno vijeće ne može razmatrati alternativne oblike odgovornosti jer to nije sastavni dio njihovih zahtjeva koji su se odnosili isključivo na UZP.1654 Štoviše, Gotovina je tvrdio da bi ih to lišilo prava na žalbu u slučaju da im se izrekne osuđujuća presuda pa osnovi nekog od alternativnih oblika odgovornosti.1655 Osim toga, takva mogućnost je isključena s obzirom na načela res judicata i non bis in idem.1656
Tužiteljstvo je na te argumente odgovorilo izjavivši kako je bilo slučajeva, u drugim predmetima, da Žalbeno vijeće optužbe razmatra s obzirom na alternativne oblike odgovornosti i onda kada to nije bilo eksplicitno zatraženo, te bez dodatnih podnesaka strana.1657 Tužiteljstvo smatra da to ne prelazi okvire ovlasti Žalbenog vijeća.1658
Žalbeno vijeće kaže kako je riječ o praksi proizašloj iz člana 25(2) Statuta koji predviđa da Žalbeno vijeće može da preinači prvostupanjske presude.1659 Kad je riječ o pravima optuženog, Žalbeno vijeće smatra da ona tom praksom nisu ugrožena.1660 U svakom slučaju, alternativne oblike odgovornosti Vijeće će razmotriti u skladu s pravima
optuženog.1661
str. 468
———–
1654 Drugostupanjska presuda u predmetu Gotovina, par. 100.
1655 Drugostupanjska presuda u predmetu Gotovina, par. 101.
1656 Drugostupanjska presuda u predmetu Gotovina, par. 101.
1657 Drugostupanjska presuda u predmetu Gotovina, par. 103.
1658 Drugostupanjska presuda u predmetu Gotovina, par. 103.
1659 Drugostupanjska presuda u predmetu Gotovina, par. 105, 106.
1660 Drugostupanjska presuda u predmetu Gotovina, par. 107.
1661 Drugostupanjska presuda u predmetu Gotovina, par. 108.
…
Sudac Meron je uz tu Drugostupanjsku presudu priložio izdvojeno mišljenje. On konstatira da presuda stvara precedent jer se od strana traži da se izjasne o razmatranju alternativnih oblika odgovornosti. S druge strane, ista presuda pomaže da se pojasni sudska praksa u vezi s tim pitanjem.1669
On zatim izražava slaganje s mišljenjem da Žalbeno vijeće ima ovlasti da razmatra alternativne oblike odgovornosti, pogotovo ako je to u interesu pravde.1670 Međutim, Žalbeno vijeće ne može da nadoknadi sve greške koje su napravili tužitelji ili Pretresno vijeće. Svoje ovlasti ono mora koristiti oprezno kako se ne bi ugrozila prava odbrane ili pokrenulo novo suđenje umjesto preispitivanja presude pretresnog vijeća.1671 Preispitivanje mora se sprovesti za svaki predmet zasebno, ali na općem nivou, no ovaj sudac smatra da Žalbeno vijeće nema ovlasti da izvrši kompletnu reviziju pristupa ili odluka koje je usvojilo pretresno vijeće:
“No, općenito, ne mislim da ta ovlast Žalbenom vijeću daje pravo na kompletnu rekonstrukciju ili reviziju pristupa koji je usvojilo raspravno vijeće, odnosno odluka koje je donijelo.”
Shodno tome, sudac Meron podsjeća na relevantnu sudsku praksu. Kaže da Žalbeno vijeće nikada nije razmatralo alternativne oblike odgovornosti kada je presuda bila poništena zbog suštinskih grešaka u optužnici. Vijeće je to činilo samo onda kada je konstatiralo tehničke greške ili ako je zaključilo da žalilac nije dijelio zajednički cilj UZP-a.1672
On zatim navodi tri presude na koje su se u Drugostupanjskoj presudi u predmetu Gotovina već pozvale suce u većini u Žalbenom vijeću. Napominje kako, u Drugostepanjskoj presudi u predmetu Krstić, Žalbeno vijeće nije poništilo zaključak o postojanju UZP-a. Vijeće je zaključilo da Krstić nije imao namjeru počinjenja genocida, ali kako je znao za kaznena djela počinjena u okviru genocida. Za Drugostupanjsku presudu u predmetu Dragomir Milošević napominje da nije osporeno postojanje samih kaznenih djela. Žalbeno vijeće je zaključilo kako se na osnovu dokaza ne može potvrditi da je Dragomir Milošević neposredno naredio počinjenje tih kaznenih djela, ali da on svakako snosi odgovornost za njih kao nadređeni. Naposljetku, što se tiče predmeta Simić, sudac Meron napominje da je Žalbeno vijeće zaista poništilo zaključke Pretresnog vijeća u vezi s postojanjem UZP-a, ali zbog što su takvom osuđujućom presudom bila narušena prava obrane. Istovremeno ističe kako je pomaganje i podržavanje kao oblik odgovornosti bilo predmet opsežnih diskusija i u prvostupanjskom i u žalbenom postupku.
str. 470-471
———–
1666 Drugostupanjska presuda u predmetu Vasiljević, par. 115–135, 139–143, 147.
1667 Drugostupanjska a presuda u predmetu Gotovina, par. 156
1668 Drugostupanjska presuda u predmetu Gotovina, par. 156
1669 “Izdvojeno mišljenje suca Theodora Merona” priloženo uz Drugostupanjsku presudu u predmetu Gotovina, par. 3.
1670 “Izdvojeno mišljenje suca Theodora Merona” priloženo uz Drugostupanjsku presudu u predmetu Gotovina, par. 7.
1671 “Izdvojeno mišljenje suca Theodora Merona” priloženo uz Drugostupanjsku presudu u predmetu Gotovina, par. 4.
1672 “Izdvojeno mišljenje suca Theodora Merona” priloženo uz Drugostupanjsku presudu u predmetu Gotovina, par. 5.
ICTY
Dnevnik.ba