Riječ je o, kako navodi list, državnim tajnama, saslušanjima i svjedočenjima - javnim i skrivenim, izvještajima o bolestima i smrtima, presudama, odlukama, raznim dragocjenim dokumentima, prenose Nezavisne.com
Prema nekim procjenama, u podrumima u Hagu "čami" oko 10 milijuna stranica dokumenata o konfliktu u nekadašnjoj Jugoslaviji.
Dodaju i da se procjenjuje da ima i oko 13.000 artefakata, odnosno metaka, oružja, odjeće, obuće i raznih drugih predmeta.
I Srbija i Hrvatska i BiH smatraju da im pripada dio te građe.
Kako navodi taj list, tijekom nedavne posjete predsjednika tribunala Karmela Ađiusa i tužioca Serža Bramerca Srbiji, zvaničan Beograd stavio je do znanja da Srbija očekuje da joj se vrati sva dokumentacija dostavljena po zahtjevima tužiteljstva.
List podsjeća da je takvih zahtijeva bilo 2.082 i da je ministar u Vladi Srbije i dugogodišnji predsjednik Nacionalnog savjeta za suradnju s Haškim tribunalom Rasim Ljajić rekao da je sva dokumenta koje je Hag tražio, Srbija predala, uključujući vojna.
Prema nekim ranijim izjavama, 95 % dokumenata koje su predati Tribunalu dolazilo je od MUP, VBA i BIA.
Kako dodaje, u Beogradu je, tijekom posjete haških zvaničnika, postignut dogovor i o osnivanju informacionog centra u koji bi bila pohranjena arhiva koju Srbija treba da dobije.
Time će se, kako dalje navode, baviti radna grupa koja će utvrditi pojedinosti, poput one hoće li ta građa biti smještena u Narodnoj biblioteci ili Skupštini Srbije.
Ocjenjuju da je u tom poslu najdalje otišla BiH, gdje su u studenom prošle godine Grad Sarajevo i Haški tribunal potpisali memorandum o uspostavljanju informacionog centra u Sarajevu u kojem će biti više od 400.000 dokumenata iz sudskih procesa, među kojima je skoro 100.000 dokazanih predmeta.
Svoj dio građe traži i Republika Srpska, ali Tribunal ignorira zahtjeve institucija RS da im bude vraćen dio dokumenata.
Kako dodaju, najavljeno je i potpisivanje memoranduma s Hrvatskom o osnivanju informacionog centra.
Povjesničar Čedomir Antić smatra da je dokumentacija Haškog tribunala dragocjena, ali da je u izvjesnoj mjeri selektivna i da ima razne manjkavosti pošto je, kako navodi, sakupljena uz jasnu i dugoročnu političku agendu, koja je sud od samih početaka učinila pristranim.
"Među sudskim dokumentima nedostaju pojedini važni hrvatski dokumenti, kao što su „topnički dnevnici, transkripti iz ureda predsjednika Republike, kao i većina značajnih dokumenata SAD, Britanije, Njemačke i Francuske, koje su i same sudjelovale u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije", tvrdi Antić i dodaje da će arhiv Tribunala imati značaj, prije svega, za pisanje povijesti jugoslovenskih naroda u razdoblju posljednje dvije decenije 20. vijeka.
Antić ocjenjuje da arhivska građa ne smije da se dijeli, jer je to sada jedinstven arhiv i nije u skladu s pravilima struke zahtijevati njegovu podjelu i da bi bilo najbolje kada bi arhiv ostao u Hagu ili bio premješten u Beograd.
Advokat Ratka Mladića, Branko Lukić, kaže da će jedan dio dokaznog materijala biti u nadležnosti Mehanizma, koji će nastaviti da radi nakon što se Tribunal zatvori.
"Dokumentacija koja je dostavljena sudu samo je djelić onog što ima tužiteljstvo, koje je biralo što će da dostavi obrani", naveo je on.
Govoreći o načinima na koje je dokumentacija dospjevala u tužiteljstvo, Lukić je rekao da je „KFOR u Republici Srpskoj upadao u općtine, bolnice, policijske stanice, medijske kuće i uzimao sva dokumenta, trpao ih u kamione i odvozio“.
"Nijedan od tih papira nije vraćen i kao da ne postoji. Ono što im je dobrovoljno dostavljeno kopirano je. Sve to je sada u podrumima tužiteljstva", rekao je Lukić.
Haški tribunal prestaje s radom 31. prosinca, a zvanična ceremonija zatvaranja bit će održana u utorak, 19. prosinca.
Dnevnik.ba