U nedjelju se u Zagrebu sastalo vodstvo HDZ-a BiH i hrvatskog HDZ-a. Što je bio konkretan povod?
-Na sastanku su razmotrena otvorena pitanja Hrvata u BiH, pitanje Pelješkog mosta, izborni zakon u BiH, sigurnosna pitanja, granica… Predsjednik Dragan Čović informirao je hrvatski HDZ o tome do kuda se stiglo s pregovorima o izbornom zakonu i upozorio na činjenicu da s druge strane ne postoji dobra volja da se zakon uredi na zadovoljavajući način do sljedećih izbora. A to će otvoriti probleme za samu BiH i može cijelu zemlju dovesti u krizu.
U Mostaru već godinama nisu održani izbori. Europsko vijeće je prošli tjedan donijelo zaključak da se izborni zakoni moraju prilagoditi. No, u posljednjih 20 godina su druge strane shvatile da odugovlačenjem hrvatska komponenta u BiH slabi, Hrvati se iseljavaju i idu prema tome da se dva entiteta svedu na dva građanska – da Federacija dobije isti status kao Republika Srpska i da većinski narod bira sve predstavnike. BiH s dva građanska entiteta u međunarodnoj se javnosti percipira kao nešto sasvim normalno, a ne shvaća se da to vodi daljnjoj dezintegraciji BiH.
Zbog čega je bitno saslušanje Dragana Čovića pred vanjskopolitičkim odborom EP-a?
-Predsjednik Čovi je vrlo angažiran u kampanji kojoj je cilj ukazati na nužnost ulaska BiH u EU te da zastoj u tome vodi u dezintegraciju. Saslušanjem pred vanjskopolitičkim odborom dobio je platformu na kojoj će ukazati što treba učiniti da BiH postane stabilna europska zemlja. Europskom parlamentu se ukazuje, posebno nekoliko posljednjih mjeseci, da Zapadni Balkan ulazi u duboku krizu, da mu Europa mora posvetiti više pažnje, imati veću vidljivost na tom području kako ne bi dopustila drugim neeuropskim zemljama da šire svoj utjecaj. A one već ostvaruju svoje interese na ovom prostoru, što može biti vrlo opasno za BiH, ali i za Europu, a najviše za Hrvatsku.
Predsjednik Europske pučke stranke Joseph Daul je žestoko kritizirao političku elitu u BiH.
-Iznenadila me žestina njegovih riječi i ocjena. Mislim da je reagirao emotivno isprovociran situacijom u kojoj se zemlja nalazi. BiH je u krizi, ali to ne znači da su svi isti i daje proces takav zahvaljujući samo korumpiranosti protiv koje se svi borimo. Točno je da je korupcija veliki problem u BiH, da je obrazovanje nekvalitetno, da su neke obrazovne institucije upitne, no srž problema je neriješena politička situacija, neriješena ustavna pozicija i ustavna arhitektura iz koje proizlazi cijeli niz frustracija.
Prva ste hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu koja će biti na čelu promatračke misije u Nepalu. Kako se pripremate?
-Ta misija mi je izazov. Velika mi je čast što me je EPP predložio, a visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Federica Mogherini izabrala za voditeljicu izaslanstva misije EU u Nepalu. Naš je posao pomoći da izbori budu vjerodostojni, transparentni te da svojim preporukama pomognemo da izborni proces ubuduće bude bolji.
Bili ste veleposlanica BiH u Španjolskoj. Je li vas iznenadila kriza u Kataloniji?
-Ne mogu reći da me iznenadilo. U Europskom parlamentu postoje skupine zastupnika koje lobiraju, riječ je o ekstremnoj ljevici. Zaprepastila me količina neodgovornosti s kojom se u to ušlo i stvaranje neizvjesnosti za Kraljevinu Španjolsku koja ima visok stupanj decentralizacije, pravo na jezik, školovanje i sve što bismo na Zapadnom Balkanu željeli vidjeti.
Svi su bili šokirani odgovorom Madrida, posebno policijskim nasiljem u vrijeme referenduma.
-Oni koji poznaju mentalitet Španjolske bili su manje iznenađeni. Slike koje su stigle su zabrinjavajuće i nitko nije mogao očekivati da će takvo što gledati iz Katalonije.
Dnevnik.ba