U intervjuu za BBC, Dastis je objasnio da bi se o takvim ustavnim promjenama mogao održati nacionalni referendum. Najava španjolskog ministra naznaka je mogućeg zaokreta tvrdokorne politike Madrida prema pokretu za katalonsku neovisnost, nakon poništavanja proglasa o neovisnosti katalonskog parlamenta i smjene vlade Carlesa Puigdemonta koji je zajedno s još desetak članova vlade optužen pred sudom u Madridu za pobunu protiv španjolske države. Puigdemont je trenutno u bijegu u Belgiji i prijeti mu izručenje, prenosi Index.
Referendum o neovisnosti od 1. listopada, na kojem je nešto više od dva milijuna Katalonaca glasalo za neovisnost, španjolski ustavni sud proglasio je neustavnim i nevažećim, a španjolska vlada Mariana Rajoyja aktivirala je stavak 155 ustava kojim je suspendirala katalonsku autonomiju do izvanrednih izbora koji su raspisani za 21. prosinca.
Parlamentarno povjerenstvo razmatra ustavne promjene
Na pitanje novinara o mogućnosti ustavnih promjena kao rješenja krize, Dastis je odgovorio potvrdno: “Osnovali smo parlamentarno povjerenstvo koje će istražiti mogućnost preinake ustava kako bismo bolje odgovorili na aspiracije dijela katalonskog naroda. Priznajemo da postoji politička situacija koja zavređuje da ju se razmotri, ali u svakom slučaju, jasno je da će odluku donijeti, da će je morati donijeti, svi Španjolci.”
Dastis je također priznao da su referendum, zbog drastične uporabe sile od strane španjolske policije, obilježili “neki ružni prizori koje ne bismo htjeli vidjeti da se ponove”, ali i napomenuo da to ipak nije bila “Krvava nedjelja”, aludirajući na nemilu epizodu iz britanske povijesti, kada je policija u Sjevernoj Irskoj 1972. ubila 14 nenaoružanih prosvjednika.
Maslinova grančica Kataloncima?
Ovo se, kako primjećuje dopisnik BBC-ja iz Barcelone, Gavin Lee, čini kao “maslinova grančica” upućena pobornicima neovisnosti u Kataloniji, koji već mjesecima prosvjeduju diljem te španjolske regije. Ustavne promjene su jedini način na koji bi Katalonci mogli održati referendum o neovisnosti koji bi bio pravno valjan, budući da aktualni ustav, koji je donesen 1978. nakon smrti diktatora Francisca Franca, definira španjolsku naciju kao “jedinstvenu i nedjeljivu”.
Stoga bi ovo moglo biti i jedino dugoročno održivo rješenje katalonske krize. Ipak, daleko je od sigurnog da bi Španjolci zaista poduprli ovakvu inicijativu na referendumu i tako dali mogućnost Kataloniji da se legalno odcijepi, ako eventualni novi katalonski referendum bude u korist neovisnosti.
Osim toga, ovo je daleko od onoga što Puigdemont i ostali smijenjeni katalonski čelnici traže - bezuvjetno pravo Katalonije da se odcijepi, bez obzira što o tome misli ostatak Španjolske. Prilično je znakovit Dastisov komentar da "nema suosjećanja" za Puigdemonta, "nekoga tko se voljno ponašao na način da dovodi u pitanje demokraciju u Kataloniji".
Dnevnik.ba