Govoreći o problemu pelješkog mosta, gdje se ponavlja stara priča da se stvari stopiraju žalbama na odluke, Butković je naglasio da u ovome trenutku, nakon zatvaranja financijske konstrukcije i nakon što je EK odobrila sredstva za 85-postotno sufinanciranje cijeloga projekta, slijedi odluka o odabiru izvođača. Hrvatske ceste, dodao je, završavaju taj proces te bi za nekoliko dana trebala biti donesena odluka o izboru izvođača.
Paralelno s time se odvija i drugi proces, a to je izbor nadzora nad gradnjom pelješkog mosta i jedna tvrtka s 0 zaposlenih i temeljnim kapitalom od 10 kuna je uložila žalbu na dokumentaciju, na natječaj o nadzoru, a to ni u kom slučaju ne zaustavlja proces donošenja odluke o izboru izvođača pelješkog mosta, tako da u ovom trenutku očekujemo odluku i onda će se nastaviti proces izbora nadzora mosta, dodao je ministar.
Butković je rekao da smo svi u Hrvatskoj senzibilni oko tog projekta jer spajamo svoj teritorij i želimo to napraviti što prije, ali postoje mnogi kojima nije u interesu da Hrvatska sagradi pelješki most. Postoje određene stvari koje se pokušavaju zaustaviti, ali Butković ocjenjuje da u ovome trenutku nitko ne može zaustaviti gradnju pelješkog mosta - postoji i odluka Vlade o financiranju mosta, koja je donesena prije odluke EK, da će ga Hrvatska sama financirati ako ne dobije potporu od EU-a.
Dodao je da će odluka o izboru izvođača biti donesena ovih dana i nakon te odluke će se, ako ne bude žalbi, zaključiti ugovor o gradnji mosta, a zatim će - poslije završetka postupka za nadzor - početi i gradnja. Na pitanje kada očekuje početak gradnje, ministar je rekao da je optimist i želi da ona počne što prije, no ne može utjecati na žalbe i kojekakve pravne smicalice. Ponovio je kako ni u jednom trenutku nije dovedena u pitanje izgradnja mosta, sto posto je siguran da to ide i da nitko to ne može zaustaviti.
Do sada je poznato u javnosti da je najpovoljnija kineska ponuda. Butković je na to kazao da mediji pišu svašta i da trebamo pričekati da se procesi završe, trebamo biti legalisti i moramo poštovati proceduru.
S obzirom na to da još postoji mogućnost za žalbe i realno se može dogoditi da dođe do dodatnog odgađanja početka gradnje, Dobroslavić smatra da je bilo dosta otezanja s gradnjom pelješkog mosta, on je prvi strateški projekt RH, za Dubrovačko-neretvansku županiju to je projekt svih projekata jer se time spajaju s ostatkom Hrvatske, time će protok naših građana i turista, ali i robe biti neometan i time ćemo postati i prometno i teritorijalno u pravom smislu sastavni dio RH.
Neprihvatljivo je bilo kakvo odgađanje, uvjeren je te vjeruje i ministru Butkoviću i premijeru Plenkoviću da će se taj postupak završiti u najkraćem mogućem roku. Moramo poštovati zakonske obveze i prava koja imaju ponuđači, iako je žalba za radove nadzora smiješna i žalosna jer je nevjerojatno da jedna tako beznačajna tvrtka može otezati postupak javne nabave, no prema zakonu je to moguće. Stoga poziva institucije, posebno državnu komisiju za javnu nabavu, da brzo reagira i skrati postupak. Smatra da je potrebno donijeti i nove propise koji će onemogućiti ovakve situacije da jedna tvrtka s takvim referencama može otezati ovako važan projekt za RH.
Govoreći o eventualnim daljnjim problemima s vlastima u BiH, Dobroslavić je kazao da ne zna što se može očekivati s BiH, no RH ima pravo graditi pelješki most jer se gradi na hrvatskom teritoriju, a svi dogovori s BiH su postignuti još 2006. Napomenuo je da je 2007. počela gradnja pelješkog mosta s građevinskom dozvolom i studijom utjecaja na okoliš, a sudjelovali su i predstavnici BiH. Sve je tada bilo dogovoreno i nema nikakvih temelja da BiH traži zaustavljanje ili otezanje gradnje pelješkog mosta. To je očito jedan dio njihove unutarnje politike kojim oni pokušavaju konsolidirati svoje biračko tijelo, nas se to ne tiče, ali nas se tiče da utječu na RH, u konkretnom slučaju na Dubrovačko-neretvansku županiju, mi se tome protivimo i očekujemo od Vlade da ovaj postupak završi što je moguće prije i da dobijemo pelješki most koji je prvi projekt RH, dodao je.
Stanić smatra da se vjerojatno nikad nije ništa ovako željno očekivalo kao pelješki most. Spajanje Zagreba sa Splitom autocestom bio je vjekovni san, a ovo je nastavak tog sna. Kazao je da se moramo kretati u zakonskim okvirima, ne možemo utjecati na zakone javne nabave i prilagođavati ih ovoj situaciji. Ovo što se događa s pelješkim mostom, događalo se gotovo sa svim većim objektima, da se počinjalo po nekoliko puta i uvijek dalje nešto spriječi. Uvjeren je da ovaj projekt ništa ne može zaustaviti.
Fantomske tvrtke s 0 zaposlenih djeluju kao da služe tome da se ruše natječaji. Stanić smatra da je to jedan od velikih problema koji tište i druge države - i zapadnoeuropske, a pogotovo zemlje u tranziciji ili na istoku. To je sigurno nešto što će se morati uređivati i zapravo tu će se stalno morati tražiti nekakvo rješenje, rekao je. Ne vjeruje da ćemo ikada imati pravi zakon o javnoj nabavi koji neće trebati popravljati jer upravo te fantomske tvrtke stalno ulijeću kroz različite kanale i kakav god zakon napravili, oni će se povezati u dva, tri društva i teško je izbjeći da se događaju ovakve žalbe. Možda bi jedino u ovakvim slučajevima trebalo skratiti rokove pa da se tako dugo ne oteže.
Govoreći o motivima takvih fantomskih tvrtki, Butković smatra da ih je teško proniknuti. Po njemu ima više objašnjenja zašto to te tvrtke rade - kada se uloži žalba, postupak se obustavlja i produljuje pa možda netko kupuje vrijeme; možda je neka ljudska zločestoća u pitanju.
Stanić je dodao da se te male, fantomske tvrtke možda pokušavaju ubaciti kao podizvođači i na taj način ucjenjuju velike tvrtke. Dodaje kako je to bitka za zrak, za opstanak i s jedne strane to razumije, ali država je ta koja treba donijeti zakon da nas nitko ne koči u ovako velikim projektima.
Restrukturiranje cestarskog sektora
Komentirajući kada bi trebalo početi restrukturiranje cestarskog sektora, Butković je kazao da je taj proces počeo još prije godinu dana. Formirano je devet radnih skupina koje su izrađivale reformski paket u cestarskom sektoru, u što su bili uključeni i sindikati. Nakon Vladine odluke da odustane od monetizacije i prodaje autocesta te da se ide u restrukturiranje i refinanciranje postojećih obveza, proces je rezultirao odlukom Vlade u veljači, gdje je navedeno što će se sve raditi do 2020. kako bi cijeli cestarski sektor (koji uključuje Hrvatske autoceste, Autocestu Rijeka-Zagreb, Hrvatske ceste i županijske uprave za ceste) bio samoodrživ, objasnio je.
Ministar Butković rekao je da su neke mjere već uvedene i završeno je spajanje tvrtki, troškovi održavanja su smanjeni već u ovoj godini, dio ljudi je otišao i odlazi u ovoj godini, a najbitnije je da je ministar Zdavko Marić jedan dio obveza refinancirao izdavanjem euroobveznica na 12 godina, razgovori se vode i s domaćim bankama kako bi se svi nepovoljni krediti zamijenili povoljnima. Zadovoljan je procesima, smatra da je Vlada odlično odlučila kada je odustala od štetnih odluka, ovo je jedna dobra odluka, jedan dobar proces koji ide svojim tijekom, a u 2018. će se nastaviti i dalje.
Ako se napravi sve na što smo se obvezali do 2020., smatramo da neće biti potrebe niti za monetizacijom niti za privatizacijom autocesta, istaknuo je ministar Butković.
Stanić je kazao da će, tijekom restrukturiranja cestarskog sektora, dio ljudi otići. Ovo se mora napraviti, mi smo toga svjesni, bez obzira na to koji model se izabere za rješavanje duga autocesta, bila to monetizacija ili restrukturiranje, posljedica bi bila i smanjenje broja zaposlenih i išlo bi se u refinanciranje i u povećanje prihoda. U RH već imamo dva koncesionara i treba naglasiti da su cijene cestarine, na dionicama gdje su koncesijska društva, veće za 30-200%, ovisno o dionici i kategoriji vozila, i da nam se dogodila koncesija, to bi nas sigurno dočekalo. Ovo povećanje koje se dogodilo u Hrvatskim autocestama je zapravo minimalno i u budućnosti se moramo naviknuti da sve ono što je dopušteno u privatnim tvrtkama, da bi trebalo biti dopušten i u državnima, ako žele biti samoodržive. Od državne tvrtke su uvijek očekuje da bude socijalna i prema radnicima i prema građanima, a istovremeno da bude financijski samoodrživa, a često je to nespojivo, rekao je.
Objasnio je da cestarina ima neku donju cijenu na promet koji imamo da bi bila samoodrživa i u tom kontekstu je bilo i ovo povećanje cijena cestarine i korekcija cijena gdje se zapravo samo izjednačila cijena svih dionica na autocestama kojima upravlja RH. Stanić je naveo primjer situacije da se u većim prometnim opterećenjima mijenjaju cijene, i to po 20, 30%, da bi se korisnike autocesta demotiviralo da idu baš kada je najveće opterećenje. Kazao je da će se sindikat potruditi da ni jedan radnik ne završi na cesti. Postoji dobra volja, nismo naišli na nikakve probleme, očekuje brigu za svakog radnika, dodao je.
Ministar Butković rekao je da je postignut dogovor da ove godine odlazi 120 ljudi, proces se nastavlja i vidjet će kolika će ta brojka biti u sljedećoj godini, piše HRT.
Dnevnik.ba