Kako li smo se samo nasmijali karikaturi u listu Frankfurter Rundschau kratko nakon što su njemački socijaldemokrati (SPD) u veljači izvukli svog zeca iz šešira - Martina Schulza. "Ajde Schulzi, zastraši me!", napisao je karikaturist u oblačić iznad karikature kancelarke Merkel koja sa zadovoljstvom promatra halabuku koja se digla oko njezinog konkurenta.
Mogli smo se čak dva put nasmijati. SPD ulijeva strah u kosti političkoj konkurenciji! Je li to uopće ikada bio slučaj?
I prije nego što to sad opet zaboravimo, uzimajući u obzir aktualne rezultate anketa koje pokazuju ponovni pad popularnosti SPD-a i rezultate pokrajinskih izbora na kojima socijaldemokrati gube: upravo se dogodilo ono što nitko nije očekivao. „Schulzi" je „Anđu" doista zastrašio - itekako! Ali, opet, samo nakratko.
I što učimo iz toga? Ništa! Parlamentarni izbori u Njemačkoj se održavaju tek za nešto više od četiri mjeseca i u biti se sve još može promijeniti, i to je općepoznata stvar koja uvijek važi. No, ono što ovaj put utječe na raspoloženje birača je jedinstveno i nepredvidivo.
Opet se pojavio - Merkel-faktor
Angela Merkel je 2015. i 2016. bila političko-klinički mrtva. Nekadašnji bestseler, brand Merkel, je degenerirao do bezimenog proizvoda i to zbog „a-ja-sam-samo-mislila-učiniti-dobro" izbjegličkom politikom. Da je Kršćansko-demokratska unija (CDU) bila ona stranka prije ere Angele Merkel - okupljalište alfa-mužjaka kancelarka je mogla pokupiti svoje stvari iz stranke i iz kancelarskog ureda. Ali, kako je ona kao jedna pametna žena s istoka Njemačke sve te zapadnonjemačke mužjake već odavno otjerala, a ostaci njezinog autoriteta su još uvijek bili dovoljno jaki da se slabašni SPD na čelu sa Sigmarom Gabrielom i dalje drže u šaci, ona je danas još uvijek ono što je bila i prije gotovo dvanaest godina: jedna iznova neosporna kancelarka
A sve to ima veze i s globalnim aspektima. Njezina izbjeglička politika, koja je imala dobre namjere i u svojoj biti bila ispravna, ali dijelom loše odrađena, odavno nije više jedina stvar prema kojoj birači mjere njezin uspjeh, njezinu kvalitetu.
Valuta kojom se dobra i loša politika danas izražava se zove razum i povjerenje. Ono čega se Nijemci u međuvremenu velikim dijelom više plaše od izbjegličke teme, koja se primirila, su Trumpovi današnjeg svijeta, erozija međudržavne suradnje, prezir prema Europskoj uniji, nacionalni egoizam i šovinizam. Bilo da se radi o Orbanu, Putinu, Erdoganu, Trumpu, Brexitu ili novom izolacionizmu SAD-a - sve to diže tlak, zbunjuje i plaši. Pritom pomaže...da, upravo to: mirni položaj ruku Angele Merkel, u medijima na jugoistoku Europe poznat još i kao "romb moći" ili "Merkeličin dijamant". Taj položaj ruku je postao simbol za "sačuvati mir" i "jasno iskazati stav".
Drug trend - nepovjerljiv kolega
Sve to i ponešto više se ogleda u najnovijim rezultatima ispitivanja javnog mnijenja. 69 posto ispitanika smatra da je zasluga Angele Merkel što je Njemačkoj tako dobro u jednom tako nemirnom svijetu. Martin Schulz se još ničim ne može pohvaliti. On je jedino profitirao od početne euforije, ali izgubljeno nije još ništa. Jer, on i Merkel se političko-pragmatično ne pobijaju međusobno. Oboje su uvjereni Europljani, osim toga predstavnici su široke političke društvene sredine kojom se u Njemačkoj još uvijek pobjeđuje na izborima. Što također obrazlaže zašto Zeleni i AfD gube podršku, a ljevičari iz stranke Die Linke životare na donjem rubu političke moći. Okretanje prema zaštitnu političkoj sredini je tim dvjema velikim njemačkim strankama pomoglo da profitiraju upravo u trenutku kad su kratko prije toga bili u opasnosti izgubiti svoju počasnu titulu narodnih stranaka. Međutim, zato što se u današnjoj nervozno-digitalnoj komunikaciji u realnom vremenu svakom glasinom, svakim tweetom i lažnom viješću (Fake-news) može manipulirati raspoloženjem među biračima, u aktualnim anketama doista nije još ništa odlučeno. I dobro je da je tako. Pustimo "Schulziju" još da još malo plaši "Anđu" - ili možda i ne. Izbori za Bundestag se održavaju 24. rujna i možda će rezultat tih izbora reći onda nešto više o Trumpu i sličnima nego o "Anđi" i "Martinu".
Dnevnik.ba