Ranka Rašić
Livanjka na čelu grada u Australiji
Istaknula je da je rođena u Livnu te da je tinejdžerske godine provela u Srbiji, u Somboru, a devedesetih godina se s obitelji preselila u Melbourne.
Livanjka Ranka Rašić prva je gradonačelnica srpskog porijekla u Australiji.
Rašić je, prema pisanju srpskog Telegrafa, zakletvu položila kao jedna od 11 vijećnika Vijeća Brimbank Cityja, čime je postala gradonačelnica općine u Melbourneu u kojoj živi oko 210.000 ljudi.
Kako je navela, strast prema zajednici ju je inspirirala da se kandidira
"Prošle godine, 17. studenog, izabrana sam za gradonačelnicu na mandat od 12 mjeseci", rekla je Rašić, dodavši da u ovoj općini postoji srpska zajednica.
"Naša srpska zajednica je vrlo aktivna, imamo tri lokalne srpske senior grupe. Na posljednjem popisu stanovništva u Australiji 2016. godine, u Brimbanku je živjelo 2.548 ljudi sa srpskim porijeklom. To je 1,3 posto ukupnog stanovništva Brimbanka, što je dvostruko više u odnosu na veći Melbourne. Da pojasnim, Brimbank je općina u Melbourneu s populacijom od oko 210.000 ljudi. U Melbourneu živi oko pet milijuna ljudi", kazala je Rašić, prenose Nezavisne.com.
Istaknula je da je rođena u Livnu te da je tinejdžerske godine provela u Srbiji, u Somboru, a devedesetih godina se s obitelji preselila u Melbourne.
"Brimbank je bio moj prvi australijski dom u kojem i dalje živim sa suprugom i dvoje djece", rekla je.
Navela je da najveći problem za Srbe koji se presele u Australiju predstavlja nepriznanje diploma.
"Priznavanje završenog obrazovanja u Srbiji veliki je problem za našu srpsku zajednicu u Australiji. Mnogi Srbi provode godine u stjecanju kvalifikacija u Srbiji samo da bi došli ovdje, a toliko toga im nije priznato", ukazala je na problem.
Dodala je da je dobila pozitivne reakcije srpske zajednice u Brimbanku, ali i širom Australije.
"U Brimbanku 58 posto stanovništva govori jezikom koji nije engleski i skoro polovina je rođena u inozemstvu. Kad god šetam lokalnim ulicama kupujući namirnice, odlazim na ručak ili na sastanak, skoro uvijek mogu čuti svoj maternji jezik zajedno s desecima drugih jezika koji doprinose raznolikosti ovog mjesta" zaključila je Rašić.
Dnevnik.ba