O svim tim paradoksima razgovarali smo sa običnim građanima, ali i najvažnijim ljudima političkog, privrednog i vjerskog života ove zanimljve općine kad smo ih jednog rujanskog dana posjetili, prenosi Jabuka.TV.
Grude su zaista mala sredina u ŽZH, po broju stanovnika manji su i od Ljubuškog, Širokog Brijega i Posušja. Ipak, iz Gruda ljudi ne odlaze u tolikom broju kao iz većine drugih bh. sredina. Posljednji popis stanovništva izbrojao je za ovu općinu 17.308 stanovnika, tisuću više nego onaj 1991. godine.
Iz Gruda su neke od naših najuspješnijih firmi
Razlozi za to leže u činjenici da u Grudama imate desetke uspješnih poslovnih priča od kojih se posebno izdvajaju Violeta i Grafotisak, regionalni lideri u svojim oblastima privređivanja. Zbog takvih privrednih okolnosti ljudi u Grude dolaze da žive, a za ovu malu općinu stotine ljudi u rana jutra vozari na posao. Tog dana pričali smo s ljudima iz Mostara, Ljubuškog i Širokog Brijega koji dolaze na posao u Grude, a upoznali smo i porodice koje su se doselile u ovu malu pograničnu općinu.
Ljudi iz Gruda su desetljećima tražili kruha, širom bijelog svijeta, učili na teži način i onda znanje i novac investirali u svoju sredinu. Općina je početkom sedamdesetih bila statistički najnerazvijenija u tadašnjoj Bosni i Hercegovini, a danas s ponosom ističu da su u top deset svih ekonomskih statističkih kategorija.
Osim vrijednih i sposobnih privrednika, koji znaju kako iz Hercegovine dobaciti na drugi kraj svijeta, Grude imaju i pogranični karakter, oslonjenost na susjedne općine s one strane granice, prije svega Imotski i Vrgorac te poslovna aktivnost ljudi s turističkim centrima na obali Jadrana.
Pogranični karakter mjesta
Načelnik Gruda Ljubo Grizelj pričao nam je kako na taj način općina posredno ima pozitivan socijalni efekt jer se tako upošljava jedan dio populacije, onaj nižeg stepena obrazovanja. Preko granice svakog dana odlazi i jedan broj đaka, što je problem koji općina nastoji riješiti ulaganjem u tri osnovne škole i jednu srednju.
Grude imaju još jedan specifikum, nemaju izražen općinski centar, neku centralnu urbanu jezgru kakvu manje-više ima svaka općina. Kažu da samo dvadeset posto stanovništva živi u općinskom centru, mjestu Grude, a četiri petine su po okolnim mjestima, na svojim tradicionalnim porodičnim ognjištima.
Najveći problem Gruda je loša infrastruktura te slabija povezanost sa Širokim Brijegom, a time i Mostarom. Jedina su hercegovačka općina koja s Mostarom nije povezana magistralnom cestom, a odgovorni ističu i nedostatak zaobilaznice i prometne gužve u samom centru mjesta, posebno izražene jer su blizu vrlo frekventnih granični prelazi.
Prelijepa crkva na brijegu
Simbol Gruda je prelijepa crkva Svete Katarine koja je građena dvadesetih godina prošlog stoljeća, a nedavno obnovljena. Crkva se nalazi na brijegu iznad mjesta odakle se pruža divan pogled na cijeli kraj. Jedna je to od župa obuhvaćenih famoznim “hercegovačkim slučajem”, sporom franjevaca i aktuelne crkvene vlasti.
Iz Gruda, točnije Drinovaca, je čuveni pjesnik Antun Branko Šimić čije ime nosi lokalna srednja škola. Odavde su i brojni drugi uspješni ljudi koje je historija zabilježila, među kojima je i velika fudbalska zvijezda devedesetih Zvonimir Boban.
Dio svog razvoja Grude duguju i činjenici da su bili administrativno središte jednog dijela naše države u ona teška, ratna vremena. Od tada su prošle godine i desetljeća, a mjesto se i dalje razvija, na svakom koraku vidite ljude koji rade i manje ili veće poslovne zgrade koje generiraju dohodak.
Istinska je ovo zapadna Hercegovina. Ako je želite upoznati u njenom najorginalnijm izdanju, Grude su pravo mjesto.
Dnevnik.ba