Premijer je u govoru istaknuo karakter Europske unije kao mirovnog projekta usmjerenog na pomirbu i dobrosusjedske odnose, te progovorio o reformama koje hrvatska vlada poduzima kako bi se poboljšao život građana.
"Ove godine Hrvatska će obilježiti petu godinu članstva u EU, to je prigoda za prisjećanje na naš zahtjevan proces pristupanja, kao i činjenicu da je europska zajednica 15. siječnja 1992. godine međunarodno priznala Hrvatsku", kazao je Plenković, koji je u svom obraćanju europarlamentarcima govorio o hrvatskoj viziji budućnosti EU-a, kao i uspješnom hrvatskom putu od ratom pogođene zemlje do članice Unije.
Premijer se pohvalio da je Hrvatska u Europi prva po broju turista po stanovniku. Kao istaknute elemente hrvatske kulturne baštine, izumiteljstva i inovacija, podsjetio je da Hrvatska ima 23 upisana dobra na popis svjetske baštine UNESCO-a. Rijeka će, istaknuo je, 2020. biti europska prijestolnica kulture. Podsjetio je na hrvatsku kravatu koja je "osvojila svijet", kao i na Nikolu Teslu, rodom iz Hrvatske, "bez čijih izuma bismo danas, ovdje, sjedili u mraku".
U Hrvatskoj se danas proizvodi jedan od najbržih električnih automobila u svijetu, a jedna hrvatska tvrtka omogućava da četiri milijarde ljudi u svijetu digitalno komunicira putem SMS-a, kazao je premijer, poručivši ipak kako je svjestan da su pred Hrvatskom brojne, zahtjevne strukturne reforme.
Rekao je i da je njegova Vlada dobila izbore 2016. godine na proeuropskom programu, pa aktivno promišlja budućnost zajedničke unije.
Također se osvrnuo na aktualne izazove koje stoje pred Unijom poput pitanja demografije, sigurnosti i populizma. Rekao je da teroristički napadi na europskom tlu, ali i druge prijetnje pokazuju da je Europa ranjiva pa treba pojačati suradnju na sigurnosno-obrambenom polju. Jačanje suradnje sa sjevernoatlantskim savezom ostaje ključno, poručio je.
Spomenuo je i da se pokazalo da puna provedba sustavnih provjera na granici između članica kada je samo jedna od njih u schengenskom prostoru, a to je primjer Hrvatske i Slovenije, ili Hrvatske i Mađarske, može biti problem za slobodu kretanja unutar EU. Kao sljedeći veliki hrvatski europski cilj naveo je ulazak u schengenski prostor.
Premijer je u govoru poručio da Hrvatska želi biti dio najužeg kruga integracija u Europskoj uniji, odnosno biti u zoni eura, schengenskog sustava i sudjelovati u inicijativama zajedničke obrane.
Parlament želi čuti mišljenja čelnika svih članica o budućnosti EU-a pa organizira niz rasprava na tu temu. Plenković je drugi po redu čelnik koji se obraća zastupnicima. Prvi je bio irski premijer Leo Varadkar, a na sjednici u ožujku na redu je portugalski premijer Antonio Costa.
Nakon rasprave, Plenković će održati konferenciju za novinare s predsjednikom Europskog parlamenta Antoniom Tajanijem.
Premijer će se za posjeta Strasbourgu sastati i s glavnim tajnikom Vijeća Europe Thorbjrnom Jaglandom, predsjednikom Kluba zastupnika Europske pučke stranke Manfredom Weberom te sudjelovati na sastanku zastupnika Europske pučke stranke u Europskom parlamentu, javlja HRT.
Dnevnik.ba