Potvrdio je da će podržati izmjene koje se odnose na skeniranje glasačkih listića i uvođenje video nadzora na biračkim mjestima.
Uz njegov glas, postoji sigurnih osam izaslanika, koji bi se trebali izjasniti za promjene koje predviđaju u biometrijsko očitavanje prsta kao način identifikacije birača. Uz Raguža takve izmjene podržava svih pet izaslanika Kluba Bošnjaka i dva srpska izaslanika Ognjen Tadić i Darko Babalj. Raguž poručuje kako se odavno zalaže za izmjene. Danas nije bio dostupan za komentar, ali je još jučer nagovijestio kako će se ponašati kada se u Domu naroda bude glasalo o izmjenama zakona, prenosi ATV.
“HDZ 1990 se odavno zalagao za elektronsko glasanje, te za drugačiji način biračkih popisa, kao i za potpuno osiguravanje transparentnih uvjeta na biračkim mjestima, poput video-nadzora i skeniranja listića. Stoga, smatram da bi to bilo ohrabrujuće za birače, jer će se ispoštovati njihovo pravo i njihova volja, koji su značajnim dijelom u proteklim izbornim ciklusima bili ugroženi”, izjavio je Raguž.
Nakon što je izaslanik HDZ-a 1990 nagovijestio svoju odluku, sasvim je izvjesno da će izmjene Izbornog zakona, ukoliko dođu na glasanje, proći i u drugom domu bh. parlamenta. Međutim, još nitko sa sigurnošću ne tvrdi da neće biti novog prolongiranja ili odgađanja ranije prekinute sjednice. Raguž je jedini iz Kluba Hrvata, koji će podržati izmjene, ali to neće promijeniti stanje, jer je dovoljna prosta većina za usvajanje prijedloga kome su ranije pojedine stranke oštro usprotivile.
Iz SNSD i HDZ BiH gdje se protive tehničkim izmjenama Izbornog zakona, ranije su rekli da je prijedlog neprovediv i da je protivan osnovnim ljudskim pravima. Tvrde da je taj proces skup i da su ga odbacile brojne zemlje Europske unije. Sjednica Doma naroda na kojoj su se našle izmjene Izbornog zakona, prekinuta je 21. ožujka i to na zahtjev Fahrudina Radončića, koji je imao obveze u sudu BiH.
I Mario Karamatić, izaslanik u Klubu Hrvata, kaže da neće podržati izmjene Izbornog zakona. O tome je kaže trebalo razmišljati mnogo ranije. Prvo, treba nabaviti opremu, testirati cijeli sustav, a ukoliko bi se na listopadskim izborima glasalo po novim pravilima bila bi dovedena u pitanje legalnost izbora, poručuje Karamatić.
“Što se tiče Izbornog zakona, nakon razgovora koje sam obavio sa članovima Središnjeg izbornog povjerenstva, kada su mi rekli da bi to koštalo između 120 i 150 milijuna maraka, i da je u ovom trenutku neprovedivo, da ne postoj teoretska šansa, ni tehnički ni financijski da mi to možemo izvesti, zato neću podržati ovaj prijedlog”, izjavio je Karamatić.
Ako za petnaest dana izmjene ne budu usvojene i u Domu naroda, male su šanse da nova pravila zažive na izborima u listopadu. Ukoliko prijedlog dobije podršku, izmijenjeni zakon bit će objavljen, ali tek tada će morati biti otklonjene brojne dileme o načinu financiranja i mogućnosti primjene u praksi.
Dnevnik.ba