Bivši kapetan i ikona hrvatske nogometne reprezentacije Darijo Srna (35) vijest o 17-mjesečnoj suspenziji zbog korištenja dopinga saznao je u Kijevu, u bazi svoga kluba Šahtara iz Donjecka, prenosi Večernji.ba
Nacionalni antidopinški centar Ukrajine (NADCU) objavio je da je Srna bio pozitivan na dehidroepiandrosteron, najzastupljeniji cirkulirajući steroid kod ljudi, nakon utakmice Lige prvaka s Napolijem koja je igrana još 22. ožujka 2017.
Srna je još u rujnu prošle godine, kada se saznalo za prekršaj, u priopćenju naveo da “nikada nije savjesno ili s namjerom uzeo neko nedopušteno sredstvo niti nezakonito i nepošteno pokušao na bilo koji način povećati svoju sportsku učinkovitost ili sposobnosti”.
Povratak 22. kolovoza
Prema odluci NADCU-a, Srna će se moći vratiti na nogometni teren 22. kolovoza, budući da je suspenzija stupila na snagu od trenutka kada je dao pozitivan uzorak, iako je on nastupao još do rujna prošle godine.
Treninzima će se smjeti priključiti već početkom lipnja. Naravno da se odmah nametnulo pitanje hoće li Darijo Srna, koji će 1. svibnja napuniti 36 godina, uopće ponovo igrati? Iz njegova kluba Šahtara neslužbeno su nam kazali da “s 90-postotnom sigurnošću mogu najaviti da će Srna i dalje igrati, iako mu klub još nije ponudio novi ugovor” (sadašnji istječe u lipnju). Sličan odgovor dao nam je i Darijev menadžer Damir Štimac.
– Darijo Srna iznio je svoju obranu navodeći da stimulativnu supstanciju nije uzeo namjerno. Koliko god ta sankcija bila očekivana, ona je Dariju jako teško pala, ali nije ubila njegov sportski motiv. On ima volju i želju i dalje igrati nakon isteka suspenzije, a hoće li to biti u Šahtaru, ovisi o tome klubu. Darijo je sve vrijeme suspenzije samostalno trenirao, u odličnom je fizičkom i psihičkom stanju i, poznavajući ga, pred njim je još mnogo izvrsnih nastupa – kazao je Štimac.
U slučaju da Srna u lipnju doista prione treninzima u Šahtaru, to bi značilo da neće moći biti dio Dalićeva stožera na Svjetskom prvenstvu u Rusiji. Neslužbeno, Srna zbog suspenzije i ne bi smio obavljati funkciju u nogometu, premda to u odluci NADCU-a nigdje ne stoji.
– Žao mi je što se Srni dogodila ta suspenzija, ali više od toga o toj temi ne mogu reći – kazao nam je jučer izbornik hrvatske reprezentacije Zlatko Dalić. Kako god završi taj slučaj, kakvu god odluku Srna donio o svojoj budućnosti nakon 22. kolovoza, njegov bogati nogometni opus bit će zapamćen po nizu neobičnih detalja. Darijo je bio jedan od najsrčanijih, najpožrtvovnijih hrvatskih nogometaša u povijesti, najdugovječniji kapetan i karizmatični lider reprezentacije, dečko koji je s bolnim grčem na licu i suznih očiju igrao za Hrvatsku na EP-u samo nekoliko dana nakon smrti oca.
Ne želi u “rezalište”
Srna je, međutim, svojedobno bio i antijunak, kao reprezentativac koji je izborniku-debitantu Slavenu Biliću usred noći iz baze u Čatežu pobjegao u noćni klub (radi čega je bio suspendiran), a sada, u “sudačkoj nadoknadi” karijere, nesvjesno je upleten i u dopinški skandal.
Odluči li Srna nastaviti karijeru, bio bi to rijedak primjer nevjerojatne sportske upornosti i odlučnosti, neuništive želje za dokazivanjem. Većina momaka iz njegove generacije odavno je već u nogometnom “rezalištu” i teško je u najjačim europskim ligama pronaći primjere tako vitalnih i “nepoderivih” 35-godišnjaka.
Najpoznatija imena iz toga godišta su Thiago Motta u PSG-u, Phil Jagielka u Evertonu i Brazilac Naldo u Schalkeu.
Ove je sezone igrao više od Roga i Ćorića
Darijo je posljednju utakmicu za Šahtar odigrao 13. rujna 2017. godine, protiv Napolija u Ligi prvaka, i ukupno u tri natjecanja nastupio 10 puta (900 minuta).
Zanimljivo, suspendirani Srna ove je sezone na travnjaku proveo više od, primjerice, Marka Roga u Napoliju (578 minuta) ili Ante Ćorića u Dinamu (651 minuta). Srna je u Šahtaru od 2003. nanizao čak 536 nastupa (klupski rekorder) i postigao 49 pogodaka, osvojivši pritom nevjerojatnih 25 trofeja, od toga devet naslova prvaka.
U hrvatskom dresu ima rekordna 134 nastupa, postigao je 22 pogotka, igrao na četiri EP-a (2004., 2008., 2012., 2016.) i dva SP-a (2006., 2014.).
Dnevnik.ba