Ostalo je svega nekoliko tjedana do objavljivanja općih izbora, a bh. političari imaju sve manje vremena. Postoji dogovor da su reforme neophodne. Ono što nedostaje je politička volja da se postigne kompromis. Kao građani jedne demokratske zemlje, ljudi u BiH imaju pravo da očekuju da se izbori održe, a njihovi rezultati provedu.
Veoma smo zabrinuti činjenicom da bh. lideri zanemaruju svoju odgovornost i ne shvaćaju ozbiljno rizik izbijanja političke krize. To je neprihvatljivo. Ukoliko se rezultati općih izbora ne budu mogli provesti, bit će jako teško formirati institucije vlasti. To će imati negativne posljedice po svakog građanina. Zašto? Zato što baš te institucije usvajaju proračune, a iz tih proračuna se izdvaja novac za troškove komunalija, poput vodosnabdijevanja, grijanja, škola, zdravstvene zaštite i mirovina. Bez funkcionalne vlasti, doći će do društvenih i ekonomskih komplikacija.
Potreba za kompromisom
Bh. lideri snose odgovornost i imaju kapacitet da postignu kompromis. Uvjereni smo da će jednog dana BiH zauzeti mjesto koje joj pripada u EU i NATO savezu. Stoga se na izazove mora odgovoriti internim, a ne nametnutim rješenjima. Političari se biraju da bi jamčili građanima sigurno i stabilno okruženje – za ispunjenje ove obveze bit će neophodan kompromis svih. Spremni smo nastaviti pružati podršku sastancima između stranaka i pravnu pomoć naših stručnjaka. Rješenje je moguće. Ključ je politička volja koju mora pokazati svaki lider u BiH.
Šta bi građani mogli razumno očekivati i tražiti od svojih političkih lidera? U funkcionalnoj demokraciji, građani imaju pravo birati svoje lidere i imaju pravo na funkcionalnu vlast koja će se formirati nakon izbora. Politički lideri moraju postići dogovor o minimumu neophodnih promjena kako bi se listopadski izbori održali i njihovi rezultati proveli – kako bi se riješilo pitanje izbora Doma naroda u Federaciji BiH uzimajući u obzir odluku Ustavnog suda BIH u slučaju Ljubić i postojeći pravni okvir.
Šta je odlučeno u slučaju Ljubić?
Ustavni sud BiH je u prosincu 2016. donio odluku da određeni dijelovi teksta Izbornog zakona BiH nisu u skladu s Ustavom BiH jer dovode do prekomjerne ili nedovoljne zastupljenosti određenih etničkih grupa iz određenih područja. Ustavni sud je zakonodavcima dao šest mjeseci da usvoje neophodne promjene kako bi se riješio ovaj problem. U srpnju 2017, nakon što Parlament nije reagirao, Ustavni sud je intervenirao i izbrisao dva dijela Izbornog zakona. Ovaj potez Ustavnog suda, iako opravdan nedjelovanjem Parlamenta, ostavio je prazan prostor u odredbama Izbornog zakona koje govore o raspodjeli mandata u Domu naroda Federacije BiH. Na političkim strankama je odgovornost da pronađu trajno rješenje u skladu s presudom u slučaju Ljubić koja zahtijeva proporcionalniju zastupljenost čime bi se omogućilo formiranje Doma naroda Federacije. To zahtijeva amandmane kojima će se uspostaviti ravnoteža između proporcionalne zastupljenosti, imajući u vidu ulogu Doma naroda Federacije BiH u zaštiti prava svih konstitutivnih naroda i široke geografske zastupljenosti, jer Dom naroda Federacije BiH, kao i Zastupnički dom Federacije BiH, ima potpune zakonodavne ovlasti. Stranke su razgovarale o nekoliko mogućih opcija, ali su do sada odbijale kompromis.
Šta još treba uraditi?
Postoje i druge stvari koje sada treba promijeniti da bi se osiguralo da institucije funkcioniraju na demokratski način. Naprimjer, Klub Srba u Domu naroda Federacije BiH koji treba imati 17 izaslanika, trenutno ima samo 13. Klubovi Bošnjaka i Hrvata imaju po 17 izaslanika, a Klub Ostalih također ima propisani broj od 7 izaslanika. Sve su stranke pokazale spremnost da izvrše promjene kojima će se osigurati da tri konstitutivna naroda, uključujući Srbe, budu u potpunosti zastupljena u Domu naroda FBiH – što je dobar primjer koji pokazuje da stranke, kada žele, mogu postići kompromis. Stranke također trebaju naći rješenje za izborni ćorsokak u kojem se nalazi Mostar gdje izbori nisu održani od 2008. To je potpuno neprihvatljivo u zemlji koja ide europskim putem. Na kraju, političke stranke trebaju iskoristit priliku da promijene i poboljšaju vjerodostojnost i transparentnost izbornog procesa na osnovu preporuka Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OSCE koje su urađene nakon općih izbora 2010. i 2014. godine.
Europski sud za ljudska prava donio je nekoliko odluka koje su bosanskohercegovački lideri do sada ignorirali. Jedna se odnosi na izbore tri člana Predsjedništva BiH, ali stranke se ne mogu složiti oko tumačenja ove odluke, a vremena je jako malo. Rješenje koje se odnosi na Predsjedništvo, a koje ne bi bilo u skladu sa relevantnim presudama Europskog suda za ljudska prava, predstavljalo bi korak unazad na putu BiH ka EU i NATO savezu. Europski sud za ljudska prava također zahtijeva promjene u Domu naroda BiH, a potrebno je promijeniti i neke druge stvari čime bi se poboljšao politički sustav u ovoj zemlji da bi više bio u službi građana. Ali, stranke se prvo moraju fokusirati na prioritete koji uključuju Dom naroda FBiH i Mostar, a sačekati razdoblje nakon izbora za rješavanje ostalih pitanja, uključujući Predsjedništvo, u skladu sa relevantnim presudama Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda, priopćeno je.
Dnevnik.ba