MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,4 posto, ojačavši treći dan zaredom, čime se dodatno odmaknuo od najnižih razina u dva mjeseca na koje je skliznuo prošloga tjedna.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,2 posto, a blago su pale i cijene dionica u Australiji te Singapuru. Burzovni indeksi u Šangaju, Južnoj Koreji i Hong Kongu porasli su, pak, između 0,2 i 1,2 posto.
Podršku azijskim tržištima pruža jučerašnji rast cijena dionica na Wall Streetu treći dan zaredom, čime je nastavljen oporavak od prošlotjednog oštrog pada, najvećeg u dvije godine.
U posljednja tri dana S&P 500 indeks ojačao je 3,2 posto, no i dalje je u minusu 7,3 posto u odnosu na svoju rekordnu razinu dosegnutu 26. siječnja.
Dionice rastu, ali ulagači su oprezni
Unatoč rastu cijena dionica, ulagači su oprezni jer se tržišta još nisu sasvim stabilizirala i jer će u srijedu biti objavljeni podaci o inflaciji i maloprodaji u SAD-u.
U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da je stopa inflacije u siječnju na godišnjoj razini blago skliznula na 1,9 posto, dok bi temeljna stopa inflacije, bez cijena hrane i energije, mogla iznositi 1,7 posto.
Analitičari kažu da će ti podaci biti ključni za kratkoročni smjer tržišta, s obzirom da su početkom veljače podaci o snažnom rastu zaposlenosti i plaća izazvali oštar pad cijena dionica upravo zbog straha da će jačanje potrošnje potaknuti inflaciju, a to navesti američku središnju banku na ubrzanje tempa povećanja kamata.
I dok je većina azijskih burzi na dobitku, japanski Nikkei indeks skliznuo je drugi dan zaredom. Posljedica je to jačanja jena, što ne ide u prilog japanskim izvoznicima jer zbog toga slabi cjenovna konkurentnost njihovih proizvoda na inozemnim tržištima.
Na valutnim je tržištima, naime, tečaj dolara skliznuo na 107,10 jena, najnižu razinu u 15 mjeseci, dok je jučer u ovo doba iznosio 108,70 jena.
Američka je valuta oslabila i prema europskoj, pa je cijena eura porasla s jučerašnjih 1,2290 na 1,2370 dolara.
Zbog toga je dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, jutros skliznuo 0,3 posto, na 89,45 bodova.
Analitičari kažu da je slabljenje dolara posljedica procjena o rastu proračunskog i trgovinskog deficita u SAD-u, s obzirom ne veliko smanjenje poreza i povećanje državne potrošnje.
"Rast tih deficita pritisnuo bi američku valutu. MMF procjenjuje da rast proračunskog deficita za 1 posto vodi do 0,6-postotnog povećanja deficita SAD-a u platnoj bilanci. A to znači da bi ta dva deficita do kraja desetljeća mogla dosegnuti 7 posto BDP-a, što bi sve trebalo financirati novcem iz inozemstva", objašnjava Mark McCormick, strateg u tvrtki TD Securities.
I dok je tečaj dolara pod pritiskom, cijene su nafte stabilne, premda su ulagači zabrinuti zbog rasta ponude, s obzirom na rast proizvodnje u SAD-u.
Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 10-ak centi, na 62,80 dolara, dok se na američkom tržištu cijena kreće na jučerašnjim razinama, oko 59,20 dolara.
Dnevnik.ba