Usporedba rezultata
U slučaju Srbije 29 posto Austrijanaca podržava članstvo, dok 45 posto odbija pristupanje, a 15 posto njih je ravnodušno glede prijema u Uniju, piše Tanjug. Slično je i što se tiče Crne Gore jer 27 posto Austrijanaca podržava članstvo, 39 posto ga odbija, a 24 posto njih kaže da im je svejedno. Kada je riječ o Makedoniji, 26 posto državljana Austrije podržava članstvo, 41 posto ga odbija i 25 posto je ravnodušno. Zanimljivo je da, kada je riječ o mogućem članstvu Albanije i Kosova, Austrijanci imaju isti stav, 23 posto njih podržava članstvo, 46 posto je protiv, a 22 posto kaže da im je svejedno. Na drugoj strani, kada je riječ o Turskoj, samo devet posto podržalo bi članstvo te zemlje u EU, dok 76 posto odbija pristupanje Uniji, a 13 posto kaže da im je svejedno. Usporedba rezultata istraživanja u posljednjih osam godina pokazuje da raste podrška kandidatima sa zapadnog Balkana, dok se posljednjih godina pojačao otpor prijemu Turske u EU, prenosi Večernji.ba
Turska u EU
- Predsjednik EK Jean-Claude Juncker rekao je da Srbija i Crna Gora mogu računati, u najboljem slučaju, s prijemom u EU 2025. Te dvije zemlje do tada moraju poduzeti masivne napore ako žele na neki način dostići taj datum. To se tiče, prije svega, oblasti osnovnih prava, vladavine prava, jačanja konkurentnosti.
Za sve kandidate uz to vrijedi da bilateralne sporove moraju rješavati prije potencijalnog članstva u EU, kako se konflikti ne bi uvozili u Uniju - objasnio je Paul Schmidt, glavni tajnik Austrijskog društva za europsku politiku (OeGfE). On je kazao da, što se Turske tiče, trebaju ostati otvoreni kanali za razgovore, ali pristupanje Turske EU trenutačno nema realnu perspektivu. Inače, jedna četvrtina, to jest 23 posto Austrijanaca, želi da njihova zemlja bude “motor za prijem” zemalja zapadnog Balkana, dok 58 posto smatra da to nije potrebno. Austrija već dugo podržava približavanje zemalja zapadnog Balkana EU. Činjenica da se Austrija kontinuirano pozicionira kao aktivni partner u pristupnom procesu doprinijela je da je proteklih godina došlo do smanjenja odbijanja članstva zemalja te regije u EU. Međutim, sve dok se u EU ne provedu reforme, podrška daljnjem širenju i dalje će biti skromna. Istodobno se članstvo regije zapadnog Balkana ne smije odgoditi na “Sveto Nigdarjevo”, već mora snažnije nego do sada dospjeti na dnevni red, kako bi se potaknuo reformski proces u JI Europi - smatra Schmidt.
Dnevnik.ba