“Naša Nacionalna obrambena strategija pokazuje da smo se vratili u eru natjecanja velikih sila, dok osiguravanje teritorija postaje sve izazovnije i kompleksnije”, rekao je zapovjednik pomorskih operacija američke mornarice Adam John Richardson, kako prenosi Reuters.
Pokušaji predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da se snažnije poveže s Rusijom i Vladimirom Putinom propali su uslijed optužbi za miješanje u predsjedničke izbore, povezanost s trovanjem špijuna u Velikoj Britaniji i Putinove potpore Asadovu režimu u Siriji. Kako tenzije između Moskve i Washingtona rastu uslijed ruskih intervencija u Ukrajini i Siriji, američka je vojska ove godine već navijestila kako će Kina i Rusija postati prioriteti nakon desetljeća fokusiranja na borbu protiv islamskih militanata, prenosi Index.hr.
Nova strategija Pentagona
Prilikom predstavljanja spomenute strategije koja postavlja smjer za Pentagon u nadolazećim godinama, Jim Mattis, ministar obrane, nazvao je Rusiju i Kinu “silama koje nastoje stvoriti svijet po mjeri njihovih autoritarnih modela”.
Iako je prema službenim izjavama NATO-a Rusija pojačala svoje morske patrole na Baltiku, sjevernom Atlantiku i Arktiku, veličina njihove mornarice još uvijek je manja nego tijekom hladnog rata.
No NATO i SAD zabrinuti su zbog novog napredovanja Rusije. Richard Spencer, prvi čovjek američke ratne mornarice, upozorio je prošli mjesec Kongres na novu rusku podmornicu, a iz NATO-a se može čuti kako bi one mogle predstavljati zapreku pokušajima osnaživanja europskih sila na moru. Uz to, predsjednik Rusije Vladimir Putin objavio je da Rusija pokušava razviti podmorski nuklearni oružani dron.
Natjecanje velikih sila potaknuto Rusijom
Glasnogovornik Pentagona Johnny Michael izjavio je za CNN da se NATO opet fokusira na Atlantik jer prepoznaje natjecanje među velikim silama potaknuto ponovno obnovljenom Rusijom.
"Zato danas obnavljamo Drugu flotu kako bismo utjecali na ove promjene, pogotovo u sjevernom Atlantiku”, rekao je admiral Richardson.
Druga flota osnovana je nakon Drugog svjetskog rata te je od 1950. godine prvenstveno u službi NATO-a, a do svog ukidanja 2011. imala je 126 brodova, 4500 letjelica te osoblje od 90.000 ljudi. Zapovjedništvo novooživljene flote, piše Reuters, sastojat će se od 15 ljudi, a predviđa se da će taj broj narasti do 200. Još se ne zna tko će upravljati flotom.
Dnevnik.ba