Dnevnik: U kantonu Središnja Bosna odnosi između SDA i HDZ izgledaju idilično. Logično bi bilo očekivati da dolazi do razvoja, ali neke ozbiljnije promjene se ne vide. Kako vi ocjenjujete dosadašnji tijek mandata?
Ne osjetim da su išta spektakularno uradili a da su građani pozitivno osjetili. Ne znam da su proveli bilo kakvu reformu, čak niti da su započeli. Volio bih da mi bilo tko od njih kaže da je nekim zakonom započeo bilo što a da su građani osjetili. Zna se dogoditi po tri – četiri mjeseca da nema zasjedanja skupštine kantona, niti se bilo što događa.
Oni su kadrovski posložili odnose, gdje tko što zauzima, plijen su rasporedili. Zato mislim da je ovo najlošija vlada u ovoj kratkoj povijesti Kantona.
Dnevnik: Kažu da je zaustavljeno zaduživanje. Imate li vi podatke kako Kanton stoji financijski!?
Kanton se rijetko i može sam zadužiti. Kanton nema suficit, a deficit postoji već odavno, a najmanja je zaduženost bila kada je na u vladi bio pokojni Zdravko Gavranović kada je u pojedinim godinama bilo i suficita.
Ova sad vlada tavori u mjestu, ništa se ne događa, tekuće obaveze se izmiruje ali nema ništa spektakularno u smislu investicija. Najavljena brza cesta se očito neće započeti ni ove godine, iako se o njoj priča već 20 godina...
Dnevnik: Gdje je „zapelo“ oko gradnje lašvanske brze ceste!?
Najjednostavnije rečeno, zapelo je na najbanalnijem razlogu - nema novca. Čak i da ima novaca, gradnja ne bi krenula jer ni tehničke pripreme nisu urađene, eksproprijacija, plan trase... ništa. Brza cesta je još uvijek samo u priči. Svojevremeno mi je premijer Novalić govorio da će od ruskog duga 120 milijuna duga ići za ovu namjenu. Sad je sasvim jasno da od toga ni jedna marka neće ići u tu svrhu.
Dnevnik: Kako ocjenjujete rad premijera kantona Središnja Bosna? Evo vidimo da na pitanju izgradnje brze ceste nije postignut napredak.
Mislim da je gospodin Lendo (Tahir op.a.) čisti promašaj. Čovjek se ne petlja u svoj posao. Gledajući dvije vladajuće stranke, koje su okosnica vlasti u Kantonu, i jedni i drugi vode unutarstranačke borbe. Lendo ima opoziciju unutar stranke, u svom travničkom odboru čiji je on predsjednik, a s druge strane imate dvije struje unutar HDZ-a. Očito je da se tu troši njihova energija umjesto da je usmjere ka razvoju.
Dnevnik: O čemu se tu konkretno radi? Javnost ne zna mnogo što se tu zbiva, a vidimo da je bitno za funkcioniranje vlasti.
Koliko ja znam, tu se vode frakcijske borbe prvenstveno kadrovske prirode. Već su počela pozicioniranja za naredne izbore, gdje će tko biti na listi i koju će poziciju zauzeti. To je na kraju povezano sa vrhom stranaka i ne radi se o lokalnim sukobima nego se sukob sa državne razine spustio na ove niže razine, i te struje su prisutne u skoro svim općinama.
Što se tiče HDZ-a, tu se samo na prvi pogled čini kao sukob potpredsjednika HDZ-a Marinka Čavare i bivšeg predsjednika županijskog odbora Nikole Grubešića. Grubešić je dakle trebao biti puki izvršitelj naredbi potpredsjednika HDZ-a Čavare, međutim neke stvari koje su u sukobu sa zakonom Grubešić nije smio da provede i to je razlog njegove smjene. Tako brza smjena koja se dogodila u dva dana, nije zabilježena u analima ovog Kantona, pa ni u totalitarnim vremenima.
Dnevnik: Što SDP čini u ovom periodu, kada vidimo da stvari ne funkcioniraju?
Ovdje je djelovanje opozicije posebno teško. Da bi se u ovom Kantonu formirala vlast potrebno je 2/3 glasova u skupštini. Samim tim, opozicija nije svedena na 50%, nego na 1/3.
SDP je predvodnik opozicije sa četiri zastupnika. Na žalost, to što naši zastupnici pokreću, pričaju, govore, iniciraju, slabo prolazi u medije zbog medijske blokade. Sve informacije što odu šire u eter idu preko dopisnice FTV-a, koja opet daje više prostora vlasti nego opoziciji.
Dnevnik: Kako funkcionira suradnja s DF-om? Nakon raskola smo vidjeli da je došlo do približavanja na državnoj razini. Kako funkcioniraju odnosi na ovoj razini?
Odnosi unutar SDP-a su odlični, mi smo prilično stabilizirana stranka. Problema smo imali nakon izbora 2014. Tada smo izvršili velike kadrovske promjene u samom rukovodstvu SDP-a u Sarajevu. Nakon izbora unutarstranačkih, u rukovodstvu je preko 90% novih lica koja nisu do tad bili u Predsjedništvu. DF sada prolazi kroz sav taj proces.
Gledajući ideološki tu smo vrlo bliski. Imamo namjeru sa DF-om praviti zajdnički program i napraviti programsku deklaraciju koju ćemo zajedno nakon izbora 2018. provoditi. To su neki koraci koji vode ujedinjenju dviju partija.
Dnevnik: Imali smo dva užarena mjesta što se tiče obrazovanja – Jajce i Kiseljak. Kanton je donio odluku o osnivanju srednje škole na bosanskom jeziku u Jajcu, no nakon pritiska javnosti od toga se odustalo. U Kiseljaku smo imali primjedbe od SDA vezano za korištenje dvorane. Koji su stavovi SDP-a po pitanju ova dva slučaja ali i stanja u obrazovanju generalno?
To je vrlo jednostavno riješiti. Tu se ne radi o problemima stručne prirode nego isključivo političke. Oni fingiraju probleme. Naprave probleme oko obrazovanja djece gdje su roditelji i ljudi najosjetljiviji a sve u svrhu ubiranja političkih bodova.
Mi kao SDP u svom programu već 20 godina imamo i predstavljamo način rješenja problema u obrazovanju. U Skupštini smo već pokretali inicijative da se napravi jedinstven sistem obrazovanja bez dviju škola pod jednim krovom. Naravno, uvažavajući sve različitosti koje postoje ovdje. Djeca bi imala nacionalnu grupu predmeta, posebno jezik, religijska osjećanja itd.
Ali ovdje se ne radi o želji da se ti problemi riješe, nego da se osigura glasačka mašina jednih i drugih. Ta djeca kasnije odu u Sarajevo, Zagreb, Mostar zajedno studirati i nikakvih problema nema. Samo dok su u ovom Kantonu lokalni moćnici im ne daju da idu skupa u školu.
Druga stvar oko paralelnog sustava obrazovanja jeste da obje strane imaju mogućnost zaposliti svoje ljude. Zbog hiperprodukcije prosvjetnog kadra na fakultetima, postoji potreba da se sve te ljude zaposli. Tako oni postaju svrha sami sebi a ne da zaista obrazuju učenike.
Dnevnik: Koliko je onda po vama ljudi viška uposleno u obrazovanju?
Prije desetak godina smo radili elaborate, otprilike u proračunu bi bilo potrebno 30% sredstava manje kada bi se obrazovni sistem objedinio čime bi se plaće prosvjetnih radnika povećale za 20%.
Puno škola ne ispunjava osnovne standarde, odnosno standarda i nema. Na primjer, iz Gornjeg Vakufa Uskoplja voze djecu u Bugojno u školu i obrnuto. Prolaze pored tri škole da bi došli u hrvatsku ili bosansku školu.
Dnevnik: Zašto se onda stranke protive reformi obrazovanja kada je sve tako jednostavno!?
Svaka reforma je bolna. No, ako bismo i ostavili ovaj sistem, koji mi ne podržavamo, ili ga reformirali, nama ostaje mnogo ozbiljniji problem koji su oni generirali a to je manjak djece. Smanjen je i natalitet zbog kolapsa gospodarstva koju su sveli na razinu obrta i zanata a tu je i narod koji iseljava.
Tu se sad radi o dugoročnom problemu koji se ne može preko noći riješiti. Na žalost, ovdje nitko i ne pokušava nešto riješiti, ili da se barem procesi zaustave za narednih desetak godina. To je sad problem koji nije vezan za podjeljeno obrazovanje zbog kojeg imamo višak prosvjetnih radnika.
Jedan dio se naravno može riješiti odlaskom u mirovinu, ali i dalje traje hiperprodukcija obrazovnog kadra
Dnevnik: Spomenuli ste maloprije promjene u SDP-u. Za predsjednika je došao Nermin Nikšić. Mnogo je kritika na njegov račun. Jeste li zadovoljni njegovim radom?!
Nermin Nikšić je potpuno drugačiji tip od bivšeg predsjednika Zlatka Lagumdžije. Lagumdžija je više bio predsjednik liderskog tipa a Nermin Nikšić radi potpuno drugačije. On je čovjek kolektiva, on prenosi odgovornost na suradnike, tako da je više ljudi koji odlučuju i koji kreiraju politiku SDP-a.
To je jedan veliki zaokret. Različita su mišljenja o njegovoj vlasti, ali on je pravi socijaldemokrata. Ja nisam nikad čuo ni od koga, iz bilo kojeg dijela BiH da se najavio kod njega a da ga Nikšić nije primio. On razgovara sa običnim ljudima i da čuje probleme svakog čovjeka.
Dnevnik: Kako će to onda funkcionirati prilikom „ujedinjenja ljevice“ gdje u DF-u imamo čovjeka lidra a u SDP-u čovjeka kolektiva!?
Ukoliko se programski sve posloži, ukoliko bude pravilan izbor kadrova, ako se pobijedi na izborima u što ne sumnjam, to će lako funkcionirati. Međutim ako prepustimo da se to rješava ad hoc, moglo bi biti problema.
Vrlo je bitna ova sada faza u kojoj mi već pripremamo zakone koje ćemo odmah po dolasku na vlast dati u parlamentarnu proceduru, bez da gubimo vrijeme na njihovu izradu. Nema više čekanja da se upoznaju ministri i zastupnici... Odmah po dolasku u Parlament kreću novi zakonski prijedlozi.
Dnevnik: SDP gotovo isključivo glasove dobiva u bošnjačkom političkom tijelu. Ukoliko i pobijede na izborima, jasno je da će morati koalirati sa stranakama koje pobjede među Hrvatima. Kakav je sada koalicijski kapacitet SDP-a s obzirom na sve ono što je izgovoreno između SDP-a i HDZ-a kao izglednog pobjednika među Hrvatima!? Da ne govorimo o nekim prijedlozima SDP-a koja nisu ni ideološki ni praktično prihvatljiva hrvatskim strankama
Prvo, moram regirati na vašu formulaciju pitanja. To jednostavno nije tako. Ja ću vam reći da mi u Grudama imamo svoje vijećnike, gdje je 100% hrvatsko stanovništvo, u Kantonu Središnja Bosna imamo mješovite vijećnike u skoro svim općinama osim u Donjem Vakufu gdje Bošnjaci čine gotovo 100% stanovništva i još dvije – tri općine da su nam odbori jednonacionalni.
Evo sad smo bili u Kreševu gdje je predsjednik Hrvat, u Vitezu je također Hrvat. Dakle, nije istina da smo mi bošnjačka partija.
Naravno da ne možemo nikad imati Hrvata koliko Bošnjaka jer je po popisu tri - četiri puta više Bošnjaka.
Također, u zadnje vrijeme pokrećemo aktivnosti u Republici Srpskoj gdje će veći broj odbornika i poneki načelnik ući u SDP. Očekujemo i neke gospodarstvenike također. Ono što se slažem jeste da nema SDP-a ukoliko ga nema na prostoru cijele Bosne i Hercegovine.
Dnevnik: Ali vratimo se na odnose SDP i HDZ. Neka rješenja SDP-a su u potpunoj suprotnosti rješenja koja traži HDZ, posebice kad je riječ o izbornom zakonu. Zastupnik SDP-a Damir Mašić je čak najavio ukidanje konstitutivnosti naroda. Kako onda očekivati suradnju ovih stranaka!?
U Rezoluciji koju je predložio Damir Mašić se ne kaže da se izbacuju konstitutivni narodi. Ali HDZ je taj koji uvijek okreće lopticu. Oni sad žele promijeniti zakon u toj mjeri da ja kao Bošnjak ne mogu glasovati za svog kandidata za Predsjednika države. Izmjene koje HDZ nudi idu u dalju podjelu i segregaciju što je protivno odlukama suda u Strasbourgu.
I po odluci Sejdić-Finci i po odluci Pilav-Zornić naređeno je da se promijeni Ustav i zakoni. HDZ sada predlaže veću segregaciju nego što je do sada. Oni traže da Hrvati biraju Hrvata!
Kako će meni Dragan Čović biti Predsjednik ako ja nemam pravo za njega glasati!? Od tri člana Predsjedništva ja za dvojicu ne mogu glasati a u mandatu su mi predsjednici. To nema nigdje u svijetu. Recite mi vi da li postoji država da za Predsjednika ne može glasati jedan dio populacije!? A ovdje preko 50% populacije ne može glasati za dva od tri člana Predsjedništva.
Dnevnik: Što bi onda bilo rješenje?
Vrlo jednostavno je rješenje, i to je europski standard – potpuna konstitutivnost svih građana i naroda na području cijele BiH. Sad kantonima gdje je na vlasti HDZ kojem su puna usta konstitutivnost, Srbi nisu konstitutivan narod!
HDZ želi da se ove izjene zakona tiču samo Doma naroda i Predsjedništva i da se tu zaustavi. Nije to konstitutivnost. Konstitutivnost se mora odnositi na područje cijele države. HDZ traži da se provode samo odluke suda koje njima odgovaraju. To tako ne može. Zašto se ne potrude da primjene odluke Ustavnog suda u Mostaru. Pa davno su donesene odluke da je naziv „županija“ neustavan. I dalje se to koristi.
HDZ jednostavno želi takve izmjene Ustava da samo HDZ-ov kandidat može pobijediti. To nema veze s konstitutivnošću. SDP jeste za punu konstitutivnost, ali nema bit ću malo konstitutivan, bit ću puno konstitutivan.
Dnevnik: Hoće li SDP imati kandidata za Predsjedništvo? Špekulira se ponovo o imenu Željka Komšića. Zna li se išta u ovom trenutku?
Mi smo razgovarali ali nikakva se imena nisu spominjala. Ni gospodin Slavo Kukić, kojeg izuzetno cijenim, ni Željko Komšić nisu spominjani. Sve to dolazi iz nekih „kuhinja“ al mi o imenima nismo razgovarali. To ne znači da možda oni neće biti, ali razgovora, pogotovo u Predsjedništvu nije bilo.
Ono što je sigurno je da ćemo imati jake kandidate i da će SDP i DF stati iza jednog kandidata. Hoće li biti iz reda bošnjačkog, ili reda hrvatskog naroda, to će odlučiti rukovodstva stranaka.
Dnevnik: O čemu će ovisiti odluka iz kojeg naroda će biti kandidat!?
Ovisit će o kvaliteti kandidata. Nama je najbitnije da taj kandidat kasnije može predstavljati Bosnu i Hercegovinu u svijetu „onako kako Bog zapovijeda“. Vi već znate da član Predsjedništva nema neke velike ingerencije, zato je nama važno da ta osoba pozitivno predstavlja Bosnu i Hercegovinu u svijetu. Bitno nam je da ta osoba drži Bosnu i Hercegovinu u stalnom fokusu velikih svjetskih igrača jer mi bez njih očigledno još uvijek ne možemo.
Dnevnik.ba