(VIDEO) Čović: Teza o UZP-u će pasti, BiH je država, treći entitet nije isključen

intervju

(VIDEO) Čović: Teza o UZP-u će pasti, BiH je država, treći entitet nije isključen

stu 08, 2017

Piše: Ivan Crnjac

dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Dragan Čović, član Predsjedništva

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović dao je polusatni intervju za Deutche Welle. Odgovorio je na mnoga pitanja poput onih o Izbornom zakonu, šestorci i presudi u Haagu, odnosima s bošnjačkim i srpskim političarima te odnosima sa Srbijom i Hrvatskom, europskom putu...

Na pitanje gdje se Bosna i Hercegovina sada nalazi, odgovorio da je da je riječ o jednoj prekretnici te da se BiH u ovom trenutku nalazi u svojevrsnoj političkoj krizi rekavši da on "nije osoba koja će svoj dio krivnje prebaciti na nekog." Čović ističe i da se već godinu dana otvaraju neka neusuglašena pitanja: "Ako ćete se sjetiti, prije godinu dana pokrenuta je priča o reviziji tužbe protiv Srbije. Ako smo željeli nešto dogovoriti, to je trebalo usuglasiti", ističe Čović i dodaje: "Danas ne bih odabrao ovakve partnere u vlasti." 

Jedna od glavnih tema je bio Izborni zakon, odnosno njegove izmjene 

Čović je je podsjetio kako je Ustavni sud "odbacio mogućnost povlačenja vitalnog nacionalnog interesa i istaknuo da bošnjačke stane čine sve da taj zakon ne prođe."

Na pitanje o slučaju Sejdić-Finci je podsjetio da to nije jedina odluka ovog suda i da je za krupnije promjene potrebno mijenjati Ustav, što nije moguće, no moguće je izmijeniti Izborni zakon. 

Na pitanje o trećem entitetu, kaže: "Prijedlog HDZ-a su četiri izborne jedinice i to je naš prijedlog da bi se izbjegle sve podvale vezane za treći entitet, no svako rješenje koje Hrvatima jamči prava koja im pripadaju nije loš, pa tako ni treći entitet." 

Pelješki most

"Pelješki most je dobar za BiH jer rastrećuje i omogućuje laganiji prijevoz. Što se tiče Neuma, imamo dva ulaza, odnosno izlaza koja se zatvaraju i tako blokiraju Neum. Pelješki most je ogromna prednost za BiH", smatra Čović i dodaje "da su odnosi sa strankama u Republici Hrvatskoj izuzetno dobri, kako među vladajućima tako i među opozicijom." Dodao je i da BiH nema zajednički stav i naglasio kako su se "potencijalni problemi oko Pelješkog mosta mogli rješavati na zajedinčkoj sjednici Vijeća Ministara BiH i Vlade RH koja je održana svega nekoliko dana prije."

Podjela BiH 

Na pitanje o odnosu BiH i Srbije Čović je istaknuo kako nema govora o podjeli BiH: "Mi imamo dobre odnose sa sva tri susjeda i rješavat ćemo pitanja granica u narednih pet ili šest mjeseci i sa Srbijom i s Republikom Hrvatskom. Na pitanje o tome hoće li BiH priznati Kosovo istaknuo je kako je teško govoriti o tome dok ne bude dogovora sa Srbima jer političari iz Republike Srpske po tom pitanju slijede odluke iz Beograda". Na pitanje o viznom režimu i Kosovu kazao je kako su "kod Bošnjaka i Hrvata tu čisti odnosi ali je potreban konsenzus", koji će, smatra Čović, "biti na dnevnom redu u onom trenutku kad Srbija prizna Kosovo". 

Upitnik, kandidatski status i akcize su tri pitanja koja će se riješiti do kraja godine. Na upit novinarke o aktivaciji MAP-a Čović kaže da to "nije NATO savez, nego akcijski plan. Ono što nam treba jest stav da je knjiženje vojne imovine u ovom trenutku prioritet za BiH. Hoćemo li nešto uraditi, to je do nas trojice, a ja ću davati obećanja dok god smatram da je nešto moguće, poput Izbornog zakona, jer to u ovom trenutku jest moguće", smatra Čović. 

Na upit o uplitanju Turske i Rusije u BiH ističe da je "potreban dobar odnos sa svima". 

"Naš odnos prema Bruxellsu je primaran, a dobar odnos s Rusijom i Turskom je više nego poželjan.", smatra Čović. 

Na upit o Haškom sudu, Čović je kazao da je doba stvar to što su otvorena neka pitanja, ali je loše to što je taj sud mnogima zatvorio vrata. 

"Sad slijedi jedna presuda koja se tiče Hrvata, Ja duboko vjerujem da će ta presuda izbaciti iz sebe onaj sporni politički dio iz prvostupanjske presude. Ne možemo iste stvari tumačiti na različite načine, morate koristiti isti standard na sve ono što se događalo jer zločin nema nacionalnost. Bilo koji  zločin treba biti kažnjen. Ne možete jedan zločin pravno tretirati s jedne strane na jedan način, s druge strane na drugi način." 

Na pitanje o trenutnom stanju pravosuđa u BiH Čović kaže kako se to radi na formalnoj strani: "Preko stotinu presuda je donešeno od strane pravosudnih institucija. od 40 godina, do olobađajućih presuda. Na te presude se gleda s tri različite strane, hrvatska, srpska i bošnjačka strana ne gledaju isto na pravosuđe, gleda se u ovisnosti od tog tko je žrtva a tko zločinac," smatra Čović i dodaje: "Neovisnost pravosuđa bi nam puno pomoglo, danas ono nažalost nije takvo." 

Na pitanje što je Čović uradio kad su u pitanju odlasci mladih, Čović komentira: "Mladi ljudi odlaze iz BiH, mnogo više Bošnjaci i Srbi od Hrvata, samo je to netko drukčije protumačio. Na upit o tome što je Čović učinio za povratak Hrvata u Posavinu i RS, on ističe da Hrvata u Sarajevu ima oko jedan posto i da je slično i i u Goraždu, Tuzli i nekim drugim gradovima. "Bosna i Hercegovina neće preživjeti bez Hrvata koji će u njoj biti ravnopravni, smatra Čović. 

Rekao je i da nije protiv trećeg entiteta ili bilo kojeg rješenja koje bi Hrvatima jamčilo konstitutivnost i jednakopravnost, te dodao da ovakvu BiH ne smatra pogodnom za ulazak u EU. 

Odgovorio je i na nekoliko blic-pitanja: 

Može li ovakva BiH u NATO? 

- "Ne."

Strahujete li od utjecaja Turske i Rusije u BiH? 

- "Nisam." 

Strahujete li od novog rata u Bosni i Hercegovini? 

- "Ne." 

Zalažete li se za Bosnu i Hercegovinu? 

- "Da. U okvirima njenih međunarodno priznatih granica i sa svime onime što je dogovoreno u Daytonu, dakle potpuna jednakopravnost i konstitutivnost sva tri naroda."

Na pitanje što je kao lider hrvatskog naroda u BiH spreman pokazati kao znak dobr volje srpskim i bošnjačkim političarima Čović ističe da ne postoje teme o kojim se ne može razgovarati ukoliko bi se riješilo hrvatsko pitanje: "Nema teme o kojoj ne možemo razgovarati za vitalna pitanja od značaja za Srbe i Bošnjake, pod uvjetom da rješimo hrvatsko pitanje." 

Ponudili mu kartu 

Na samom kraju intervjua novinar DW-a Čoviću je stavio kartu Bosne i hercegovine i regije na stol upitavši ga bi li i što on na njoj promijenio, Čović mu je odgovorio da nema potrebe mijenjati išt ukoliko je karta korektno prenešena i ukoliko je onakva kakve su međunarodno priznate granice BiH: "Država BiH mora zaštiti svoje granice, da ste mi nacrtali unutarnje granice možda bih nešto mijenjao, ovako nemam što, zaključio je Čović." 

Cijeli intervju pogledajte u prilogu ispod:
 

Dnevnik.ba