U međunarodnom prometu narkotika Bosna i Hercegovina i dalje je, uglavnom, ostala tranzitna zemlja, preko koje se odvija krijumčarenje droga ka zapadnim zemljama. No, kako upozoravaju stručnjaci, šverc preko BiH mogao bi se u nadolazećem periodu pojačati zbog velike zainteresiranosti južnoameričkih kartela za balkansku rutu.
Razlozi za transport droga prema Zapadu leže u dobiti, koja je mnogostruko veća prilikom preprodaje u zemljama Europske unije, navedeno je u Državnoj strategiji nadzora nad drogama, sprečavanja i suzbijanja zloporaba droga u BiH za razdoblje 2018. – 2023. godina, piše Dnevni avaz.
Kopnena veza
Marko Nicović, bivši šef beogradske policije i član Svjetske asocijacije šefova policija, kazao je za Dnevni avaz da su južnoamerički karteli premjestili šverc kokaina iz Nigerije, Zapadne obale i Afrike ka Europi te da su počeli raditi preko hrvatskih, crnogorskih i albanskih luka. Nicović tvrdi kako je BiH na udaru, jer je kopnena veza prema Europi.
- Bolje im je da ovdje podmite carinike i policiju, jer policiju i vojsku u Lagosu u Nigeriji plaćaju mnogo više. Bit će žešćih sukoba među kriminalcima i zbog podjele poslova te teritorija. Nedavno sam bio na sastanku u Majamiju, koji je kapija za uvoz kokaina u Sjedinjene Američke Države, i pričali smo o rutama na Balkanu. Složili smo se da će južnoamerički karteli biti sve prisutniji i u Bosni – kaže Nicović.
Prema njegovim riječima, za bh. policijske agencije problem neće biti samo krijumčarenje droge.
- Narkokarteli peru novac, odnosno ubacuju prljavi novac u legalne tokove. To rade kroz ulaganje u gospodarske projekte, gradnjom benzinskih crpki, tržnih centara, nekretnina, hotela... Dakle, Bosna će biti jedna od lokacija gdje će južnoamerički karteli ići i na tu, ekonomsku relaciju – pojašnjava Nicović.
Prema njegovim riječima, za razliku od kokaina, heroin ide iz takozvanog zlatnog polumjeseca - Irana, Afganistana, Pakistana. Heroin ide dalje preko Turske i Bugarske. Jedan krak ide prema Kosovu, nerijetko iz Niša u Srbiji prema Kosovu. Drugi krak, kako kaže Nicović, ide preko Sandžaka u BiH. Mnoge autobusne i kamionske rute iz Turske idu preko Srbije i Sandžaka u BiH.
Sintetičke droge
- U BiH se na taj način križaju heroinski i kokainski put. Treba reći da tu postoji povijesna veza balkanskih zemalja s Turskom. Također tu ima i dubokih obiteljskih veza u krijumčarskim mrežama koje funkcioniraju još iz doba stare Jugoslavije. Mi smo uhićivali vozače turskih autobusa i kamiona, jer su bili veza heroinske mafije, a te su veze ostale i danas – upozorava Nicović.
Ekstazi i speed u zemlje Istočne Europe uglavnom stižu iz Nizozemske, a jedan manji dio završava i u BiH. Sintetičke droge često se koriste kao sredstvo plaćanja drugih vrsta droga i zbog toga stižu na područje Balkana, gdje se vrši zamjena za druge vrste opojnih droga, koje se vraćaju u EU.
Vrhunska mašta
Što se tiče načina na koji se vrši šverc narkotika kopnenim putem, Nicović je rekao kako krijumčari imaju vrhunsku maštu.
- Krijumčar ne može biti svatko i on je najinteligentnija vrsta kriminalaca. Imaju i veću odgovornost, jer kad se dogodi neka akcija i uhićenje, za razliku od drugih kriminalaca, istovremeno gube dvije stvari – i veliku dobit i slobodu. Njima nije teško da kokain, recimo iz Luke Ploče, krijumčare za Sarajevo, Zenicu, Tuzlu, Bihać ili Mostar. Drogu obično kriju u stranicama kamiona i karoserijama vozila – kazao je Nicović.
Smanjena upotreba heroina
Istraživanja su pokazala da su u našoj zemlji ovisnici smanjili upotrebu heroina, ali se više konzumiraju amfetamin i ekstazi. Povećan je i interes za novim sintetičkim drogama. Nicović je naglasio da je BiH osim tranzita droge interesantna za istrage jer se dio narkotika tu i zadržava.
- Netko mora da zadovolji narkomansku populaciju. U posljednje vrijeme, sintetičke droge sve više dolaze u BiH, jer su deset puta jeftinije od prirodnih droga, a samim tim su interesantnije mladima. Oni nemaju, recimo, 80 eura za gram kokaina, ali će za ekstazi izdvojiti 4 ili 5 eura, kao za neku ulaznicu za koncert u Zetri. Dakle, sintetička droga namijenjena je mladima, jer nisu apsolventi da plate veliku cijenu. Osim toga, sintetičke droge lakše se krijumčare - u pilulama, aspirinima, pastama za brijanje, pastama za zube. Jednostavno, teško ih je otkriti– zaključio je Nicović.
Dnevnik.ba