Hoće li ovogodišnji izbori u Njemačkoj, koji su planirani za 24. rujan 2017. godine, donijeti promjene ili će nakon njih njemačku politiku, nakon 12 godina, dalje voditi Angela Merkel? Sudeći prema rezultatima nedavno održanih izbora u pokrajini Saar moglo bi se reći da je vodeća stranka CDU učvrstila svoju vodeću poziciju. Pristalice su kršćanske demokrate podržale sa nešto većim brojem glasova u odnosu na prethodne izbore iz 2012. godine. Iza njih su, prema broju glasova, socijaldemokrati (SPD), a na trećoj poziciji, ljevičarska stranka „Die Linke“. Pored njih u pokrajinski parlament je ušla nova kontroverzna stranka AfD, dok su zeleni, liberali, pirati i svi ostali ostali vani – nisu prešli izborni prag od 5%.
Radnici okrenuli leđa SPD
Kakav odjek i kakvu važnost imaju izbori u pokrajini Saar za političke odnose i budućnost Njemačke, naročito u momentu kada predstoje pokrajinski izbori u Schleswig-Holstein 7. svibnja i Nordrhein-Westfalen sedam dana kasnije – 14. svibnja? Treba svakako napomenuti da su od trenutka kada je do tada svakako vodeća ličnost SPD-a, Sigmar Gabriel, svoje mjesto mogućeg kandidata za kancelara ustupio Martinu Shulzu, počele prognoze oko ishoda pokrajinskih i saveznih izbora. Mnogi politički analitičari, ali i obični birači, su ovaj potez unutar stranke doživjeli kao jedan od presudnih za njenu političku stabilnost i povratak izgubljenog biračkog tijela. Naime, zbog većeg broja nepopularnih odluka njemačke vlade, u kojoj SPD dijeli vlast sa CDU/CSU, socijaldemokrati su izgubili dobar broj pristalica, a leđa su im okrenuli oni za koje bi trebalo da se stranka najviše bori – radnici. Upravo zbog toga se smatra da Gabriel ne bi imao nikakve šanse ugroziti Angelu Merkel (koju Njemci zovu „Mutti“ – mamica) ako se zna da je bio njen zamjenik u koalicijskoj vladi. Socijaldemokrati su se prilično odmakli od svojih načela i primakli se centru, a to kod lijevo orjentiranog dijela birača ne prolazi dobro, posebno ne u ovim kriznim vremenima.
Dakle, dolazak Martina Shulza za novog kandidata SPD nagovještava promjenu i pokazuje određenu zrelost unutar stranke, ali i neslaganje sa dosadašnjom politikom velike koalicije, što biračima pruža određenu nadu da bi se situacija, naročito gospodarska, ali i po pitanju izbjeglica i drugih tema, mogla promijeniti na bolje. Koliko je to realno za očekivati drugo je pitanje.
Rast Alternative za Njemačku (AfD)
S obzirom na navedeno ne treba čuditi stvaranje jedne (nove) stranke protesta, niti njena popularnost – tu ulogu je rado na sebe preuzela famozna Alternativa za Njemačku (AfD). U svojim redovima ova stranka okuplja sve veći broj nezadovoljnih onim što im je ponudila i što im obećava Merkelova. Istovremeno su nezadovoljni obećanjima i konkretnim učinkom SPD, u njihovim istupima ne prepoznaju stvarnu želju za promjenama, povjerenje je prilično poljuljano.
Treba reći da je ljevičarska stranka „Die Linke“ na svojim konvencijama i istupima u javnosti standardno popularna, da ima određenu stabilnost i ugled, te da tradicionalno dobro prolazi na pokrajinskim izborima ne teritoriji nekadašnjeg DDR-a. U tzv. zapadnim pokrajinama su im dometi, trenutno, još uvijek prilično skromni, što je djelimično posljedica poistovjećivanja stranke sa nekadašnjim komunistima iz DDR-a u zapadnim medijima, iako to nakon više od 25 godina ne bi trebalo igrati ulogu, a djelimično i zbog njihove odlučnosti i rezolutnosti u stavovima.
Dakle, AfD je uspjela da se ubaci u međuprostor i da profitira od nestabilnosti i krize, a naročito dobro se snalazi u temama vezanim za pitanja izbjeglica. Ova stranka u javnosti nastupa kao zaštitnik običnih ljudi, što SPD i „Die Linke“ nije pošlo za rukom baš tako uvjerljivo, pa sada snose posljedice nesnalaženja u aktuelnom trenutku. Jasno je da sa AfD nitko od ozbiljnih parlamentarnih stranaka neće ulaziti u koaliciju, bez obzira na rezultate izbora – bilo na pokrajinskoj, bilo na saveznoj razini. Ipak, sve prognoze pokazuju da će se od rujna 2017. godine u njemačkom parlamentu ćuti i njihov glas. Naime, vrlo je vjerovatno, da će preći prag od 5% i ući u Bundestag.
Podsjetimo, tijekom 2016. godine održani su izbori u Baden-Württemberg-u, Rheinland-Pfalz-u i Sachsen-Anhalt-u istog dana – 13. ožujka. Nakon toga su održani izbori u Mecklenburg-Vorpommern-u (04. rujna) i u Berlinu (13. rujna). AfD je ušla u svaki od pomenutih pokrajinskih parlamenata, a zanimljivo je da je u dvije od njih (Sachsen-Anhalt i Mecklenburg-Vorpommern) prikupila čak više od 20% glasova.
Incidenti s izbjeglicama
Zanimljivo je da ovu stranku aktualna politička elita u Njemačkoj gura u apsolutni desni tabor i pripisuje joj otvoreni populizam bez kvalitativnih političkih sadržaja. U ovim tvrdnjama sigurno ima mnogo istine. Međutim, ruku na srce – postoji li stranka koja ne koristi populizam u svojim predizbornim istupima? Nije zanemariva činjenica da je AfD u svojim redovima okupila začuđujuće veliki broj inteletkualaca, akademika, profesora, pravnika i drugih visoko obrazovanih članova, koji više ne žele gledati kako „Njemačka propada“. Primjera radi, na mnogim mjestima širom zemlje se mogu pročitati grafiti tipa: „Njamačka – probudi se!“ (Deutschland erwache!), čiji autori ne kriju svoju privrženost ovoj stranci. Mediji vrlo često prešućuju sve brojnije incidente lokalnog stanovništva sa izbjeglicama, a pojedini novinari, koji se na svoj način pokušaju pobuniti protiv globalnog trenda poslušnosti, s vremena na vrijeme objavljuju članke o zakonskim odredbama koje štite strance, a zapostavljaju Njemce, sa tendencijom rasta – razvoj događaja koji brine. Sve to, naravno, ide na ruku AfD.
Izbori u pokrajini Saar su prvi nakon što je spomenuti Martin Shulz postao kandidat SPD za kancelara. Ako se uzme u obzir da su socijaldemokrati izgubili 1% glasova u odnosu na prethodne izbore 2012. godine, a CDU dobio 5%, moglo bi se zaključiti da nova osoba na kormilu stranke nije uspjela tijek događaja okrenuti u svoju korist. Međutim, treba reći da je SPD prije dolaska Shulza na čelo partije stajao mnogo lošije u predizbornim prognozama u ovoj pokrajini i da je rezultat popravljen za čitavih 5%! Isto tako treba reći da je Saar tradicionalno u rukama CDU i da je njihova kandidatkinja veoma popularna tamo, pa njihov dobar ishod ne iznenađuje poznavatelje tamošnje političke scene. Čak je očekivan i ulazak AfD u pokrajinski parlament, jer su SPD i „Die Linke“ pokazali određene slabosti, što su birači kaznili. Da, u pokrajini Saar je CDU najjača stranka, ali nije dovoljno jaka da sama vodi vladu niti da pronađe koalicijskog partnera. U parlament su ušli još SPD, „Die Linke“ i AfD, s tim da prve dvije imaju isti broj mjesta kao i CDU – pat pozicija koju tek treba riješiti, što neće biti nimalo lako.
Ljevica blaga i meka
Postaje jasno da SPD i „Die Linke“ moraju „pokazati zube“ žele li preokrenuti situaciju u svoju korist i to kako na predstojećim pokrajinskim, tako i na saveznim izborima. Očigledno je da su te dvije stranke (podebno SPD) izgubile mnogo birača, kojima je djelovanje na „lijevom krilu“ suviše blago i mlako, te da se dobar broj njihovih pristalica okrenuo radikalnijem AfD-u. Vratiti ih u vlastite redove, krenuti u „svrgavanje“ Merkelove i formirati „nemoguću“ vladu (SPD, zeleni i „Die Linke“) – zadatak je koji obećava „vruće“ ljeto.
Dalibor Tomić, Dnevnik.ba