Tko je bio general HVO-a zbog čije su smrti uhićena petorica pripadnika Armije BiH

PORTRET VLADE ŠANTIĆA

Tko je bio general HVO-a zbog čije su smrti uhićena petorica pripadnika Armije BiH

pro 13, 2017
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Nakon što je u ponedjeljak zbog sumnje da su odgovorni za ubojstvo generala HVO-a Vlade Šantića uhićeno pet osoba, među kojima i bivši visoki časnik Armije BiH Hamdija Abdić, tportal donosi portret zapovjednika bihaćkog HVO-a, zapovjednika 101. pukovnije 'Ante Knežević Krpe' te jednog od osnivača HDZ-a Bihać i nekadašnjeg potpredsjednika te stranke,.

Vlado Šantić rođen je 1952. godine u bihaćkom naselju Vedro Polje te je do rata radio kao knjigovođa u poduzeću Bihacit. Politikom se počeo baviti 1989. te sudjeluje u osnivanju bihaćkog ogranka HDZ-a Bosne i Hercegovine. Bio je potpredsjednik stranke te je obvezama bio vezan za Sarajevo, odakle se prebacuje u Hercegovinu i tamošnjem hrvatskom vodstvu pomaže u vojnoj organizaciji.

Odlukom predsjednika Hrvatske Republike Herceg-Bosne Mate Bobanapostavljen je za zapovjednika 101. pukovnije 'Ante Knežević Krpe'. Kao zapovjednik HVO-a na bihaćkom ratištu čvrsto se veže za političko vodstvo Herceg-Bosne te podnosi izvješća hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu i ministru obrane Gojku Šušku.

Pred sam početak rata Šantić predlaže mobilizaciju vojske iz Bihaća prema Kninu, što nije realizirano, a kako se Bihać uskoro našao pod opsadom srpskih snaga, grad zajedničkim snagama brane 101. pukovnija te 5. korpus Armije BiH pod zapovjedništvom Atifa Dudakovića, nekadašnjeg potpukovnika JNA, pod čijem zapovjedništvom je napadnut Lovinac te okolna sela u zadarskom zaleđu. Upravo zbog te činjenice došlo je i do fizičkog sukoba između njih dvojice nakon što je Šantić nazvao Dudakovića 'četnikom'.

Na izvanrednoj sjednici Zastupničkog doma Herceg-Bosne, održanoj 8. veljače 1994., Šantić je s Darijem Kordićem i Matom Mađarevićem izabran za potpredsjednika Zastupničkog doma, dok je za predsjednika izabran Ivan Bender.

Između prosinca 1994. i siječnja 1995. srpske snage uspjele su odbaciti 5. korpus i linije obrane prema Bihaću te dovesti grad u rizik da padne. Međutim Šantić je osmislio i pokrenuo vojnu operaciju HVO-a te 13. siječnja 1995. vraća sve ranije oduzete položaje. Valja napomenuti kako je Šantić tijekom borbi u Cazinskoj krajini zabranio sukobljavanje HVO-a i pripadnika vojske Republike Zapadne Bosne Fikreta Abdića, pridržavajući se uputa političkog vodstva Herceg-Bosne.

Dva mjeseca nakon akcije, 5. ožujka 1995., Šantića i Dudakovića posjetilo je izaslanstvo iz Zagreba, koje su činili Muhamed Zulić, Bernardo Jurlina i Drago Lovrić. Šantić je pošao s njima u Zagreb, no zaustavila ga je vojna policija Armije RBiH zbog zapovijedi da ga zadrže u Bihaću.

Šantića je u Glavnom stožeru 101. pukovnije, pola sata iza ponoći, 9. ožujka 1995. uhitio Hamdija Abdić Tigar, zapovjednik 502. brdske brigade Armije BiH, koji je uhićen u policijskoj akciji u ponedjeljak s još četvoricom osumnjičenih.

Šantić je, prema nekim svjedocima, doveden pred Dudakovića u bihaćki hotel Sedra, u kojem je brutalno pretučen, nakon čega su ga odveli na željezničku postaju i ubili.

Prema nekim navodima iz hrvatskog tiska, njegovo ubojstvo naručio je Alija Izetbegović jer su HVO i Šantić nakon akcije u siječnju 1995. u Bihaću uživali veći ugled od Armije BiH i Dudakovića, a muslimanskom političkom vodstvu smetalo je i Šantićevo odbijanje sukobljavanja s tzv. Republikom Zapadnom Bosnom, koju je muslimansko vodstvo optuživalo za suradnju sa srpskim snagama.

Prema Johnu R. Schindleru, autoru nekoliko knjiga o međunarodnoj sigurnosti, špijunaži i terorizmu, među kojima je i djelo 'Bezbožni teror: Bosna, Al Kaida i uspon globalnog džihada', kao rezultat njegova višegodišnjeg boravka na Balkanu, upravo je Dudaković naručio Šantićevo ubojstvo jer je zapovjednik HVO-a znao za njegova krijumčarenja tijekom rata. Dudaković je pak poznat po dočeku i rukovanju s hrvatskim generalom Marijanom Marekovićem na mostu preko rijeke Korane nakon što su tijekom akcije Oluja hrvatske snage deblokirale tadašnji Bihaćki okrug, spasivši ga od sudbine Srebrenice, piše Tportal.hr.

Dnevnik.ba