Srbi u Hercegovačko neretvanskoj županiji u realnom političkom životu jesu konstitutivni, rekao je za Dnevnik.ba Milan Sitarski, analitičar Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara.
Nakon što se zastupnici iz reda hrvatskog naroda u Skupštini HNŽ-a nisu pojavili na posljednjoj sjednici Skupštine HNŽ na kojoj se trebalo raspravljati o „upisivanju“ Srba u Ustav HNŽ-a, sarajevocentrična javnost je cijelu priču konotirala na način da su Hrvati tobože protiv konstitutivnosti srpskog naroda u HNŽ-u.
Inicijativom SDP-a i SDA želi se Srbe "upisati" u Ustav HNŽ-a, no srpski narod je u ovoj županiji već konstitutivan. Kako je za Dnevnik.ba pojasnio Sitarski, politička praksa u ovoj županiji pokazuje kako Srbi jesu konstitutivan narod u HNŽ.
„Istina, to ne stoji u Ustavu HNŽ-a, ali u praksi vidimo da se konstitutivnost Srba poštiva“, izjavio je Sitarski.
Također, istaknuo je kako u suštini problem istovjetan onom u HNŽ-u imamo i na razini Federacije BiH, gdje je visoki predstavnik Wolfgang Petrich nametnuo amandmane na Ustav FBiH kojima su Srbi postali formalno konstitutivni u Federaciji, no taj ustav nikad nije prošao kroz Parlament FBiH, a konstitutivnost Srba je ostala puko slovo na papiru jer oni i dalje nisu u mogućnosti izabrati svoje legitimne predstavnike. Slična je situacija u HNŽ-u.
„Nakon nametanja odluke o konstitutivnosti svih naroda na teritoriju cijele BiH dan je rok da se županijski ustavi usklade s Ustavom FBiH. Kako spomenuti amandmani na Ustav FBiH nikad nisu usvojeni na parlamentu FBiH, nikad nije došlo ni do usklađivanja županijskih ustava. No, to ne znači da Srbi u HNŽ-u u praksi nisu u praktičnom smislu konstitutivni“, pojašnjava Sitarski.
Dodao je i kako u Skupštini HNŽ postoji Klub Srba, potpredsjednik Skupštine iz reda srpskog naroda a i jedna ministarska pozicija u Vladi HNŽ rezervirana je za Srbe.
„Drugi je problem način izbora tih Srba u županijske strukture, tj. ostaje nejasno jesu li to uistinu legitimni politički predstavnici srpskoga naroda s područja HNŽ-a“, istaknuo je Sitarski.
Analitičari ocjenjuju kako inicijativa za „upisivanjem“ Srba u Ustav HNŽ-a ima tri cilja: obesmisliti borbu hrvatskoga naroda za konstitutivnošću na višim razinama, odnosno prikazati ju licemjernom; pridobiti Srbe iz Federacije BiH na bošnjačku stranu; preko pozicija rezerviranih za Srbe pojačati utjecaj bošnjačkih stranaka u HNŽ-u.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ranije je izjavio kako je stav HDZ-a BiH da na čitavom prostoru Bosne i Hercegovine treba do kraja realizirati pitanje konstitutivnosti triju naroda i izbora njihovih legitimnih predstavnika, te, naravno, zaštiti i svakog građanina.
„Sve što govorim za Hrvate, mislim i za Bošnjake u onim sredinama gdje ih nema ili su manjina, kao i za Srbe na područjima kao što je Mostar. Ja sam za to da ova pitanja stavimo na stol i da ih zajedno rješavamo, bez bilo kakvih ekskluzivnosti“, rekao je Čović.
Član Predsjedništva HNS-a BiH i predsjednik HRS-a Slaven Raguž za Dnevnik.ba je izjavio kako je cijela priča oko tobožnje borbe za konstitutivnost Srba u HNŽ-u samo jedna u nizu predstava koja ima vješto podijeljene uloge.
„S jedne strane imamo SDP koji je pokrenuo ovu inicijativu, a ta stranka je najmanje pozvana govoriti o poštivanju pojma konstitutivnosti, jer su oni doveli do savršenstva gaženje tog pojma u BiH. Pa evo u konkretnom slučaju Srba, ta stranka ima većinu u Klubu srpskog naroda u Domu naroda Federacije, izabranu nepoštivanjem legitimne volje srpskog naroda. Oni ne mogu govoriti o konstitutivnosti Srba u HNŽ, gazeći istovremeno legitimnu volju srpskog naroda i iskorištavajući manjkavosti izbornog zakona, imenujući Srbe po profesiji gdje god im se ukaže prigoda“, kaže Raguž i dodaje kako s druge strane imamo zastupnike oba HDZ-a koji kao principijelno nastupaju i ne dolaze na sjednicu, a „u biti se radi o tipičnom predizbornom taktiziranju“.
„Oni plaću primaju za dolazak na sjednice i rad u Skupštini. Ti ljudi imaju visoka primanja, ionako se rijetko sastaju u Skupštini, a sada vidimo i da svjesno izbjegavaju rad. Ne vidim u čemu bi bio problem doći na sjednicu i, recimo, reći Aneru Žuljeviću (SDP) u lice da je on zadnji koji bi trebao govoriti o poštivanju konstitutivnih prava nekog naroda, jer je baš on na račun gaženja prava Ostalih redovit zastupnik u Domu naroda FBiH? Ne smiju jer bi se pokrenula priča i o gaženju konstitutivnih prava Srba od strane oba HDZ-a koji su, kad god se za to ukazala prigoda, nametali srpske predstavnike u vlasti, uostalom kao što se to Hrvatima radi tamo gdje smo mi manjina. Ne zaboravimo da su zajedničkim snagama HDZ-ovi i ostale stranke nametnule potpredsjednika Federacije i to iz redova DF-a“, rekao je Raguž.
Problem konstitutivnosti Srba u HNŽ-u je realan, dodao je, ali ne može se gledati na njega selektivno, bez uzimanja u obzir poštivanje konstitutivnih prava naroda na svim razinama vlasti i na teritoriju cijele BiH.
„Ovdje se ne radi niti o istinskoj namjeri rješavanja problema konstitutivnosti Srba u HNŽ-u, niti o nekoj principijelnoj politici odbijanja licemjernog zahtjeva upućenog u proceduru. Sve ovo su samo glumci i tumači istog scenarija jedne te iste predizborne predstave“, rekao je Raguž.
Dnevnik.ba