Nesuvisla rasprava o Izbornom zakonu – Hrvati ne mogu očekivati da će institucije BiH riješiti njihov problem

parlament bih

Nesuvisla rasprava o Izbornom zakonu – Hrvati ne mogu očekivati da će institucije BiH riješiti njihov problem

sij 17, 2018

Piše: Tvrtko Milović

dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Dugo očekivana rasprava u Parlamentu BiH o Izbornom zakonu koji je predložio HNS, nije donijela nikakve nove argumente s bošnjačke strane. 

Kao što je to slučaj već treću godinu, prije svake rasprave, prvih pola sata raspravljaju SNSD i SDS o tome tko bolje predstavlja interese Republike Srpske. Tako je bilo i ovaj put. Uzalud je Nikola Špirić pozivao Srbe da se vrate na temu…

Nakon što je u kratkim crtama izložila prijedlog zakona, BorjanaKrišto narednih sat vremena slušala je uglavnom nesuvisle kritike na račun prijedloga i vrlo ružne kritike na račun sebe same. 

ŠefikDžaferović ponovio je raniji stav SDA:
„Ne može Parlament BiH usvajati zakone koji proširuju diskriminaciju u BiH!“. 

Džaferović nije dodatno elaborirao na kakvu diskriminaciju misli nego je ostao na tome. Pored toga izjavio je i nekoliko navoda koji se duboko kose sa smislom parlamentarizma kao takvog:

„Dom naroda nije samo etnički dom. To je i zakonodavni dom. Tu se mora osigurati građansko-etničko zastupanje.“

U dvorani se nije našao nitko pojasniti Džaferoviću da Parlament FBiH već ima zastupljeno građansko zastupanje i to kroz Zastupnički dom, dok Dom naroda, i po smislu i po presudi Ustavnog suda – jeste isključivo etnički dom!

I tu završavaju bošnjački „argumenti“. 

Poslije Džaferovića je uslijedila hrpa nebuloza koje oslikavaju neznanje i nezainteresiranost zastupnika za rješenjem ovog ozbiljnog pitanja. 

Maja Gasal je pitala Borjanu Krišto kako se može pozivati na odluke Ustavnog suda a pri tom koristiti neustavni naziv „županija“. Zatim je ocijenila „ABC izborna područja“ sa ABC sirom, onda je usporedila Borjanu Krišto sa Hitlerom koji je obilježavao manjine. Izlaganje je završila zaključkom da HDZ „nije napravio ništa“ u svom mandatu i da bi Borjani Krišto bilo bolje da se pozabavila natalitetom u većinski hrvatskim kantonima. Toliko o raspravi o izbornom zakonu što se tiče DF-a. 

Uzgred rečeno, predsjednik DF-a Željko Komšić, koji je personalizacija dekonstituiranja Hrvata, ni ovu sjednicu nije bio u stanju sjediti više od 20 sekundi na stolici. O raspravi ili barem slušanju rasprave nema ni govora. 

Sljedeći se javio Salko Sokolović iz „Nezavisnog bloka“ kojem nije bilo jasno kako to da Hercegovačko neretvanski kanton daje pet Hrvata, dva Srbina, jednog Bošnjaka i nula Ostalih u Dom naroda FBiH ako je Hrvata oko 120.000, Bošnjaka 90.000 a Srba oko 6000 po popisu iz 2013. 

Nikola Lovrinović mu je replicirao da „je matematika egzaktna i da nema potrebe da se pravi da ne zna“. Lovrinović je objasnio da se broj izaslanika računa tako što određeni kanton daje onoliko izaslanika jednog naroda koliki je njihov omjer u odnosu na pripadnike tog naroda u cijeloj Federaciji, a ne u odnosu na ostale stanovnike tog kantona. 
SenadŠepić, Sokolovićev kolega i Predsjednik konstatirao je da se HDZ samo pretvara da želi riješiti ovaj problem s čim se složio i Saša Magazinović. 

I na kraju, ponovo je najkonstruktivniji bio Nikola Špirić koji je apelirao da se ozbiljno raspravi ovo pitanje. Da je činjenica da se Hrvati osjećaju diskriminirano i da je obaveza Parlamenta ozbiljno pristupiti problemu, a ne zatvarati vrata rasprave. 

Iako su svi u dvorani svjesni da Zakon u ovom obliku neće proći, Nikola Špirić je pozvao da unatoč padu prijedloga vrata dijaloga ipak ne ostanu zatvorena. 

Na kraju, čini se da su bošnjačke stranke složne da majorizacija Hrvata mora opstati u nekom obliku, tako da će svako rješenje koje ponude Hrvati biti odbačeno. Bez obzira na posljedice. 

Dnevnik.ba