Lazović je, tako, “odbacio”, Čovićeve ideje o načinu izmjena Izbornog zakona, jer su one, kako je rekao, motivirane tim da “samo predstavnik HDZ-a sjedi u institucijama države, odnosno da bude vječiti izbarani član Predsjedništva”. Najprije, ne radi se o Čovićevom, već HNS-ovom prijedlogu, izmjena Izbornog zakona, dokumentu oko kojeg su se usuglasile sve članice Hrvatskog narodnog sabora. On osigurava da u Predsjedništvo BiH iz F BiH bude izabran, ne predstavnik HDZ BiH, već dvojica kandidata, jedan za kojeg glasa većina Hrvata i drugi s većinskom potporom Bošnjaka. Predložene izmjene Izbornog zakona spriječavaju da Bošnjaci izaberu, uz bošnjačkog, i hrvatskog člana Predsjedništva BiH, što se dogodilo u dva navrata izborom Željka Komšića bošnjačkim glasovima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
No, po Lazovićem to da Hrvati mogu izabrati svog predstavnika u Predsjedništvo BiH, za što se Čović zalaže, nije dobro jer “unosi nemir u regiju", a on (Čović) “svojim agresivnim pristupom remeti odnose između Hrvatske i BiH”. Lazoviću se očito priviđa da je na čelu Hrvatske Stipe Mesić. No, na njegovu žalost politika sadašnjeg državnog vrha Hrvatske apsolutno podržava pravedne zahtijeve političkih predstavnika Hrvata u BiH, a odnose između dvije zemlje remete upravo zagovarači ponovne majorizacije Hrvata, poput Lazovića.
Ovaj politički Bošnjak srpskog imena, misli da se moramo vratiti građanskom principu izbora jer, kaže, sadašnji način izbora članova Predsjedništva, “učvršćuje podjele”.
“Ako bi građanin mogao birati i Srbina i Bošnjaka i Hrvata, i iz reda ostalih čime bi se realizirala presuda Sejdić- Finci, taj način izbora bi vodio integraciji, jer bi svaki izabrani član Predsjedništva morao voditi računa o svakom građaninu što sada nije slučaj”, rekao je Lazović.
Ako bi sva trojica predstavljali građane, čemu onda, pita li se Lazović, birati trojicu članova Predsjedništva, zar nije dovoljan jedan. Po građanskom konceptu, koji podrazumjeva načelo jedan čovjek-jedan glas, za što se Lazović zalaže, najbrojniji Bošnjaci mogli bi izabrati svu trojicu članova Predsjedništva BiH, protiv čega Lazović poznat po nadimku “Alijin Srbin”, očito, ne bi ima ništa protiv, no bi 99 posto njegovih sunarodnjaka.
U nizu lupetanja izdvajamo i Lazovićevu “misao” kako bi sve stranke koje su za Bosnu i Hercegovinu, morale zagovarati izmjenu Izbornog zakona na građanskim principima.
“Tim se bi se faktički sadašnji Ustav doveo u poziciju da se mora mijenjati jer sa ovim Ustavnom ne možemo postati ravnopravni članovi Europe. I Bruxelles je u više navrata govorio da se moramo vratiti građanskom principu”, kaže je Lazović.
Upravo je obrnuto. Ni jedna stranka kojoj je stalo do BiH neće zagovarati isključivo građanski princip, u državi tri suverena naroda, jer on znači dominaciju najbrojnijeg nad malobrojnijim narodima, a to praktički znači rušenje Bosne i Hercegovine.
Suprotno Lazovićevim tvrdnjama Europska unija upravo unitarizam kojeg zagovara Lazović i slični mu smatra jednom od glavnih prijetnji opstanku BiH, a u institucionalnim reformama, Europski parlament, kroz čak tri svoje rezolucije, ne zagovara građansku i unitarnu, već federalnu i decentraliziranu BiH i načelo legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda, kao put opstanku i napredku BiH.
Dnevnik.ba