Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari osudio je verbalne prijetnje novinarima i medijskim stručnjacima, uključujući i prijetnje smrću, zbog izvještavanja i komentiranja presude šestorici Hrvata iz BiH i samoubojstva generala Slobodana Praljka u sudnici Haškog tribunala.
Tako iz ove udruge podsjećaju kako su izravne prijetnje upućene putem Facebooka ili e-mailom novinaru Al Jazeera Balkans Sanelu Kajanu, urednici Federalne televizije Arijani Sarajević Helać i profesorici Fakuteta političkih nauka u Sarajevu Lejli Turčilo, ali i urednici portala Tačno.net Štefici Galić, kao i, kako su naveli, brojnim novinarima koji su u svom izvještavanju i javno iznesenim stavovima govorili o pravomoćnoj presudi i samoubojstvu počinjenom u Tribunalu.
„Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari izražava zabrinutost zbog histerije i širenja atmosfere straha kroz medije i društvene mreže, te gotovo organiziranih izljeva mržnje i brutalnih uvreda prema svima koji su digli svoj glas protiv veličanja zločina i osuđenih bosanskohercegovačkih Hrvata“, priopćeno je iz BH novinara.
Posebno naglašavaju kako je nedopustivo i krajnje opasno korištenje presuda Haškog suda za poticanje nacionalističkih strasti i širenje mržnje.
„BH novinari pozivaju policijske organe i nadležna tužilaštva na efikasnu i odlučnu istragu posljednjih prijetnji novinarima, a političke lidere na njihovu javnu osudu“, priopćeno je iz Upravnog odbora Udruge BH novinari.
Iz navedenog priopćenja je jasno vidljivo kako u ovom slučaju BH novinari zastupaju samo one novinare i medije koji su naklonjeni sarajevocentričnoj interpretaciji bosanskohercegovačke realnosti.
Tako, recimo, niti jednom riječju nije spomenuta činjenica da je portal Poskok.info zbog napada bio ugašen nekoliko dana, da su pod napadom bili portali sa sjedištem u Hercegovini, središnjoj Bosni i Posavini ili da su profili novinara koji su kritički pisali o presudi hercegbosanskoj šestorci bili pod napadom, odnosno suspendirani na nekoliko dana.
Istovremeno, BH novinari se nisu osvrnuli na govor mržnje i likovanje nad sudbinom generala Praljka koji su širi upravo gore spomenuti novinari u čiju zaštitu su stali.
Sanja Bjelica-Šagovnović, novinarka i urednica Dnevnog lista iz Mostara za Dnevnik.ba je izjavila kako je nakon presude hercegbosanskoj šestorci kao i Ratku Mladiću bilo jako puno neprofesionalnog izvještavanja na svim stranama, iako u nekim medijima manje, a u nekim više.
„Vladala je prava medijska histerija na svim stranama koja se prenijela i na društvene mreže. Mislim da je važno u ovoj situaciji ‘stati na loptu‘ i smiriti tenzije“, izjavila je Bjelica-Šagovnović.
Dugogodišnji novinar bh izdanja Večernjeg lista Zoran Krešić je za Dnevnik.ba izjavio kako je iskreno tužan zbog napada na kolege novinare Kajana i Saračević-Helać, ali i one koje se samo predstavljaju kao novinari.
„S primitivcima se treba obračunati pravna država jer je sloboda govora ključna za ovo društvo. Jednako tako sam tužan što udruženje novinara dijeli ljude na nacionalne torove, regije i predstavlja se zaštitnikom samo određenih medija. Sramno je što nisu stali u zaštitu slobode govora, ali i brojnih prijetnji s kojima je suočeno desetine portala iz Hercegovine, središnje Bosne, Posavine. Nažalost i ovo me uvjerava kako ispravnim smatram vlastiti izbor da nisam član nijednog novinarskog udruženja u BiH“, rekao je Krešić.
Jedan od najpogođenijih medija tijekom histerije koja je vladala nakon izricanja presude hercegbosanskoj šestorci bio je portal Poskok.info. Vlasnik i urednik ovog medija Ivan Šušnjar zbog silnih napada bio je prisiljen ugasiti portal na nekoliko dana. Nakon svega što se dogodilo, Šušnjar je za Dnevnik.ba izjavio kako se pridružuje osudi prijetnji bilo kojem novinaru i medijskom radniku, pa tako osuđuje i prijetnje koje su dobili gore navedeni novinari.
Ipak, začuđen je što Udruga BH novinari selektivno pristupa zaštiti novinara i zaštiti ljudskih prava, nešto slično, kako je rekao, kao i Haaški sud.
„Iz te privatizirane udruge ne reagiraju kad se prijeti novinarima koji nisu na ideološkoj liniji unitarizma. Njih tada ne interesiraju kršenja ljudskih prava. Takav pristup ove udruge samo je još jedan dokaz duboke podijeljenosti bh. društva i dokaz da je i NGO sektor duboko pod kontrolom najvećeg nacionalizma u zemlji“, izjavio je Šušnjar, pojasnivši kako živjeti u Sarajevu i braniti nekog novinara koji kritizira politiku Sarajeva, a živi u Mostaru ili Banja Luci, naprosto nije moguće.
„Sarajevo je duboko militantan i netolerantan grad, nenavikao da postoje ljudi koji imaju drugačiji politički pogled od sarajevskog. Doduše kako se Borka Rudić (predsjednica BH novinara) kao novinarka nije trudila ratnih konjičkih i jablaničkih godina štititi ljudska prava, ljudi koji su prozivani na tamošnjim radio stanicama, na kojima je i njen glas cvrkutao, i potom odvođeni u logore, nakon čega im se dogodio krvavi i brutalni ‘antifašizam‘ ABiH, zašto bi to ona danas mijenjala zadani politički kurs selektivne zaštite ljudskih prava“, pita se Šušnjar.
U BiH, veli, postoje novinari koji pišu o svim logorima i zločinima i novinari koji pišu tako da ne diraju u zločine ABiH.
„Uruženje BH novinari bavi se zaštitom ljudskih prava samo ovih zadnjih. I to je naprosto tužno. No kao takva, humanistički ograničena udruga, koja smatra da neki ljudi nemaju ljudska prava, nama ne predstavlja nikakav autoritet. Radi se o udruzi novinara koji promoviraju mit jedne nekažnjene i zločinačke politike, politike koja je mnoge građane zavila u crno. To je unitarni nacionalizam u duboko podijeljenom društvu. I to jasno treba tako reći“, naglasio je Šušnjar.
Milan Šutalo, vlasnik i glavni urednik Hrvatskog medijskog servisa (HMS) izjavio je za Dnevnik.ba kako je pohvalno što je udruga BH novinari stala u zaštitu novinara portala Tačno.net, Al Jazeere, FTV-a, no jednako tako trebali su prosvjedovati i osuditi napade na novinare portala Poskok.info, Grude.com, Brotnjo.info ili Dnevnik.ba.
„Trebali su prosvjedovati i zbog cenzure koju provode sarajevski operateri društvene mreže Facebook, brišući komentare svih onih koji pišu o selektivnoj pravdi Haškog tužiteljstva i suda ili neprocesuiranim zločinima Armije RBiH, kad već nose naziv ‘BH novinari‘. Ili, ako već brane samo jedne, neka onda promjene naziv u Udruga Bošnjački novinari“, kategoričan je Šutalo.
Novinari portala Dnevnik.ba također osuđuju prijetnje bilo koje vrste upućene bilo komu a posebno novinarima.
Stav portala Dnevnik.ba je da svatko ima pravo izražavati svoje mišljenje, ma kakvo ono bilo, ali nitko nikomu nema pravo prijetiti. Ne smijemo graditi društvo u kojem dominiraju sila i strah, nego međusobno uvažavanje i poštivanje.
Parcijalan pogled na svijet, kakav je kroz svoje priopćenje pokazao Upravni odbor udruge BH novinari ne vodi ka izgradnji međusobnog poštovanju. Naprotiv, njihovo priopćenje samo potvrđuje golemi jaz između hrvatske i bošnjačke javnosti u BiH.
Dnevnik.ba