Ovoga tjedna problem (ne)održavanja izbora u Mostaru ponovno se našao u fokusu javnosti. Iako je sastanak skoro svih važnijih parlamentarnih stranaka koje imaju svoje organizacija u Mostaru bio gotovo folklornog karaktera, jedna stvar proizišla sa sastanka je ipak pozitivna – svi su suglasni da se izbori za mostarsko Gradsko vijeće trebaju održati zajedno s općim izborima koji su planirani za listopad.
No, i dalje je neriješen ostao „glavni problem“, budući da se ne zna po kojim izbornim pravilima će se izbori održati.
Posljednji put izbori u Mostaru su održani prije deset godina, a u međuvremenu Ustavni sud BiH je poništio odredbe koje su definirale način izbora 18 od ukupno 35 vijećnika Gradskog vijeća Mostara.
Poništena izborna pravila posljedica su nametnutog Statuta Grada Mostara, inače „remek-djela“ bivšeg visokog predstavnika u BiH Paddya Ashdowna. Njegovi „stručnjaci“ iz međunarodne zajednice su tako bili odredili da se u Gradsko vijeće Mostara bira ukupno 35 vijećnika i to na način da se njih 17 bira s jedinstvene gradske liste po načelu jedan čovjek jedan glas, a ostalih 18 se biralo iz šest gradskih područja. Svako gradsko područje davalo je po tri vijećnika, bez obzira na činjenicu da je u njima živio drastično različit broj stanovnika. To je dovelo do nelogičnosti da svega nekoliko tisuća birača iz gradskog područja sjever bira tri vijećnika, kao i nekoliko desetaka tisuća birača iz gradskog područja jugozapad.
Ustavni sud je utvrdio kako je način izbora spomenutih 18 vijećnika iz 6 gradskih područja suprotan Europskoj konvenciji o lokalnoj samoupravi te da dovodi do drastične nejednakosti u vrijednosti glasa. Parlament BiH je bio dobio zadatak da promijeni sporne odredbe izbornih pravila za Mostar, a kad se to nije dogodilo, Ustavni sud je te odredbe poništio. Zbog toga do danas nisu održani izbori za Gradsko vijeće Mostara, koje je u međuvremenu i raspušteno.
Čim su početi razgovori o provedbi presude Ustavnoga suda za Mostar, bošnjačke stranke su počele govoriti o reorganizaciji grada. Prvo su tražili restrukturiranje Grada kroz dvije općine, hrvatsku i bošnjačku, potom više općina, pa onda barem kroz urede koji bi kontrolirali urbanizam na lijevoj odnosno desnoj obali Neretve.
Bošnjačka je strana tražila sve, osim provođenja presude koja tretira način izbora dijela vijećnika.
Naposljetku, došlo se u situaciju izbori nisu održani 10 godina i da jedini veći grad u BiH u kojem stanuje značaj broj Hrvata bude u potpunosti zablokiran.
Ipak, kako se bliže opći izbori (za koje se također traže nova pravila) tako se ponovno aktualizira i priča o novim izbornim pravilima za Mostar.
Na posljednjem sastanku u Mostaru sudjelovali su predstavnici HDZ-a BiH, HDZ-a 1990, SDA, SDP-a, SBB-a, SNSD-a… i zaključeno je da će se za 15 dana održati novi sastanak i da se izbori za Gradsko vijeće Mostara trebaju održati zajedno s parlamentarnim izborima u listopadu.
„Prije svakog izbornog ciklusa pojave se dragovoljci koji kao preuzimaju ulogu spasitelja nacije u namjeri rješavanje problema izbora u Mostaru, što na kraju ispadne inicijativa o pokretanju inicijative za pokretanje inicijative. Svi bi kao da se problem riješi, ali u sebi čine sve kako do rješenja ne bi došlo“, rekao je za Dnevnik.ba Silvio Bubalo, predsjednik mostarskog Gradskog odbora HRS-a.
„Mi iz HRS-a govorimo više od pet godina da rješenje za Mostar postoji i ono se nalazi u sklopu Izbornog zakona, a to je implementacija pojma kompenzacijskih lista za Mostar, kako to nalaže sami Izborni zakon za višečlane izborne jedinice. Inačica tog modela je u biti prijedlog upućen od strane HNS-a, tj. ovaj kojeg ovih dana svojata HDZ BiH. Drugi model kojeg bi mi prihvatili objeručke je ono što smo kao HRS izjavili političkim predstavnicima Bošnjaka, a to je da ćemo podržati svaki njihov prijedlog, ako će isti biti implementiran u Travniku gdje su Hrvati u poziciji manjine“, izjavio je Bubalo.
Mostar je specifičan slučaj u cijeloj BiH, grad koji ima brojne iznimke u odnosu na druge jedinice lokalne samouprave. Cilj tih iznimki je da niti jedan narod ne može ostvariti dominaciju u gradu.
Tako u Mostaru postoje odredbe o minimalnim i maksimalnim kvotama izabranih vijećnika jednog konstitutivnog naroda (četiri i 15), za sve važnije odluke potrebna je dvotrećinska većina u Gradskom vijeću, gradonačelnik se bira posredno iz reda vijećnika i potrebna je dvotrećinska većina za njegov izbor. Također, samo u Mostaru je moguće pozvati se na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa.
Predsjednik mostarskog Gradskog odbora SDA Salem Marić je izjavio kako su sve stranke suglasne da treba pronaći rješenje za provođenje kompletne odluke Ustavnog suda koja se odnosi na Mostar, što podrazumijeva usklađene izmjene Statuta Grada Mostara s Izbornim zakonom.
„Suglasni smo da sve izmjene Izbornog zakona i Statuta Grada Mostara moraju biti u skladu s amandmanom 6.c. Ustava Federacije BiH koji se odnosi na organizaciju Grada Mostara", izjavio je Marić mostarskim medijima.
Predstavnici političkih stranaka usuglasili su i da Mostar mora ostati jedinstvena, koherentna, multietnička jedinica lokalne samouprave s određenom razinom lokalne vlasti.
"Pozivamo OHR da se aktivnije uključi u rješenje pitanja Grada Mostara, jer je na snazi njihov nametnuti statut. Suglasni smo i da se izmjene Izbornog zakona rješavaju posebno, a ne u sklopu ostalih pitanja izmjena istog zakona", izjavio je Marić.
Ipak, izvjesno je kako će Mostar biti dio paketa promjena Izbornoga zakona BiH. Kad se u Parlamentu BiH bude mijenjao Izborno zakon, gotovo sigurno će istovremeno biti usvojene i izmjene izbornih pravila za Mostar.
Damir Džeba, predsjednik GO HDZ BiH Mostar za Dnevnik.ba je rekao kako je u svakom slučaju dobro da se predstavnici stranaka sastaju, jer se pitanje održavanja izbora u Mostaru mora riješiti prije ili kasnije.
„Dobro je i to što su sve stranke suglasne da se lokalni izbori u Mostaru trebaju održati zajedno s općim izborima u listopadu ove godine. Moramo provesti Odluku Ustavnog suda za BiH. Rješenje za Mostar se treba tražiti u okviru presude Ustavnoga suda BiH, koja je poništila pravila samo za izbor dijela vijećnika Gradskog vijeća, dok druge odredbe nije dirala. Ipak, bit će potrebno uložiti ogroman napor kako bi se došlo do dogovora“, rekao je Džeba.
Važno je, dodao je, da se o Mostaru dogovore domaći akteri, a ne da se rješenje nameće od međunarodne zajednice.
„Zbog nametanja rješenja Mostar se i nalazi u današnjoj situaciji, budući da su odredbe koje je poništio Ustavni sud BiH zapravo nametnute od visokog predstavnika Paddya Ashdowna“, izjavio je Džeba.
U nastavku procesa, dodao je, ukoliko želimo doći do rješenja, moramo prije svega usuglasiti okvir za pregovaranje.
„Kako stvari za sada stoje, taj okvir je potpuna provedba Odluke Ustavnog suda BiH, poštivanje važećeg Ustava Federacije BiH i važećih odredbi Izbornog zakona BiH", kazao je Džeba.
Problem promjene izbornih pravila za Mostar zapravo je pravi test hrvatsko-bošnjačkih odnosa u FBiH. Onoga trenutka kad Mostar prestane biti etiketiran kao „grad slučaj“ i kad normalno profunkcionira, odnosi Hrvata i Bošnjaka će krenuti uzlaznom putanjom.
Dnevnik.ba