Ako je vjerovati anketama, jedna od sljedećih zemalja koja će najvjerojatnije slijediti britansko vodstvo i izlazak iz Europske unije je Češka Republika. Godine 2016., nakon referenduma Brexita, samo 25% češke javnosti izjavilo je kako je zadovoljno članstvom u EU. Postoje tri glavna razloga za to nezadovoljstvo, piše češki autor Josef Zbořil za Gatestone.
Prvo je dugoročno neodrživo političko i ekonomsko funkcioniranje postojećeg sustava, koje je, između ostalog, opisao i ekonomist Petr Kostka:
"Europa je sada osakaćena sustavnom krizom dvaju dominantnih poslijeratnih političkih projekata: socijaldemokratskim intervencionizmom - što je rezultiralo deformiranim tržištima, iluzornim vrijednostima imovine i zaduženom socijalnom državom - i projektom Europske unije, oportunističko ne poštivanje svojih vlastitih pravila i povlačenje monetarne strukture eurozone koja je pogođena strukturnim defektom od samog početka. Tako heterogena okolina poput starog kontinenta ne može biti povezana jedinstvenom valutom ".
Tijekom predsjedničke kampanje u siječnju 2018. godine, što je rezultiralo ponovnim odabirom češkog predsjednika Miloša Zemana, euro-federalista, objasnio je da, iako podupire euro, ne želi da češki porezni obveznik plaća grčke dugove. "Dužnost je svakog [češkog] predsjednika da brani češke nacionalne interese ", dodao je.
Drugi razlog češkog nezadovoljstva EU ima veze sa željom da zadrži nacionalni identitet, umjesto da se potpuno uklopi u opće europsko "jedno". To podsjeća na dramski komad iz 1963. The Garden Party, antikomunističkog disidenta i kasnije češkog predsjednika Václav Havela. Komad je alegorija o tadašnjoj Čehoslovačkoj, gdje je velika većina stanovništva došla do socijalističke ideologije kako bi bila u skladu s vladajućim režimom. Glavni protagonist predstave navodi nešto što bi se moglo primijeniti na aktualnu raspravu o EU i nacionalnom identitetu:
"... Mi smo svi malo od onoga što smo bili jučer i malo onoga što smo danas. Uvijek, mi malo postojimo, i uvijek, mi malo i ne postojimo .... Sve je to samo o tome kada je bolje više postojati ... "
Treći razlog češke zabrinutosti za EU je da iako je njezin prvobitni cilj mogao biti uspostavljanje međunacionalne integracije - uz međusobnu toleranciju i poštovanje čak i sa i izvan europskih kultura - postaje sve očitije da se imigranti iz muslimanskih zemalja ne integriraju spontano. Naprotiv, postoji kontrola islamizacije integracije, a ne obrnuto. Strah Čeha je da će takav trend voditi, u roku od nekoliko desetljeća, do opasnog demografskog pomaka i konačne teokratske cjelovitosti u Europi kao na Bliskom Istoku.
Taj su strah izrazili brojni ljudi poput Tomija Okamure, čelnika češke stranke Slobode i izravne demokracije, čiji je slogan, pred češkim parlamentarnim izborima 2017. godine, bio: "Ne za islam, ne za teroriste". Čak i bivši socijaldemokratski premijer Bohuslav Sobotka izjavio je: "Kada vidimo probleme u drugim europskim zemljama, mi više ne želimo muslimane u Češkoj".
"Kontroliranu islamizaciju integracije" potvrdila je Organizacija islamske suradnje u studenom 2000. godine u dokumentu "Strategija za islamsku kulturnu akciju izvan islamskog svijeta" koja kaže:
"Demografski sastavni dijelovi zapadnih zemalja ... će se promijeniti i postati predmetom restrukturiranja u multietničko i multikulturalno društvo, čime zapadne zemlje više neće ostati takvo skladno i monolitno društvo sastavljeno na temelju određenih povijesnih, ekonomskih, društvenih i kulturnih podrijetala ....“
"Osjećajući važnost islamskih zajednica i manjina na zapadu ... imunizirati drugu, treću i četvrtu generaciju zajednica koje su se naselile izvan islamskog svijeta, protiv kulturne asimilacije i gubitka njihovog islamskog identiteta".
Iako sve gore navedeno pomaže objasniti poticaj za "Czexit", postoje načini da se izbjegne. Prvi je redefinirati moto Europske unije - "Ujedinjeni u raznolikosti" (koji se doživljava kao pečat moralne podrške za federalni multikulturalizam i nesputanu islamizaciju) - i zamjenjuju, na primjer, češki nacionalni moto : "Istina prevladava."
Drugi je zabrana političkog islama i šerijatskog zakona u Europi, jer su nespojivi sa zapadnim vrijednostima i sudskom praksom.
Treći je oponašati Singapur, jedinu državu u kojoj je muslimansko stanovništvo ostalo konstantno - 15% - posljednjih pedeset godina. To je bilo postignuto i kroz strogu imigracijsku politiku i, paradoksalno, kroz uspostavu triju državnih šerijatskih institucija - islamskog vjerskog vijeća, šerijatskog suda i Registra muslimanskih brakova. Vlada Singapura kontrolira tumačenje islama i muslimanskih financija, kako bi se spriječilo da se ta tumačenja koriste za nasilje i džihad. Upravo je to omogućilo da ne-ekstremistički musliman, Halimah Yacob, da postane predsjednik 2017. godine.
Ako europska integracija uspije bez podvrgavanja islamizaciji, Europljani moraju odabrati put slobode i zamijeniti prazne fraze praktičnim koracima. Prema riječima pokojnog češkog poduzetnika Tomáš Baťa (1876-1932):
"Intelektualni rad je rješavanje problema, odlučivanje, stvaralaštvo i konceptualna realizacija, a ne intelektualna kontemplacija u Cafe Slaviji ... Ne podržavajte one koji su bankrotirali, ne idite u dug, nemojte bacati svoje vrijednosti na ništa.“
Dnevnik.ba