„Gradovi i općine moraju postati više svjesni kako su informacije nafta 21. stoljeća i da se time mogu ostvariti značajni prihodi", izjavio je ni više ni manje nego glavni poslovođa Udruge njemačkih gradova i općina, Gerd Landsberg za list Rheinische Post početkom ovog tjedna. On pred očima ima model koncesije po kojem bi se privatnim poduzetnicima stavili na raspolaganje podaci sa kojima raspolaže baš svaka općina, ali više ne besplatno, nego uz naplatu. A taj novac bi onda i građanima bio od koristi, piše DW.
Na burne reakcije nije trebalo čekati: i sam Facebook sad mora ponizno priznati golemu grešku i pronevjeru ukazanog povjerenja njegovih korisnika baš zato jer je Cambridge Analytica te podatke iskoristila za vlastitu korist. Već i sama ideja je saveznu povjerenicu za zaštitu osobnih podataka Andreu Voßhoff zaprepastila: „Puko ekonomsko promatranje osobnih podataka i zvati ih ‘naftom 21. stoljeća‘ znači ljude degradirati tek na robu."
Naravno ne osobni podaci!
Iz Udruge njemačkih gradova je Landsberg brzo morao slati ispravak i dodatak: tu se ne mora raditi o osobnim podacima, nego i o općim podacima koji mogu biti dragocjeni nekim tvrtkama. Na primjer, podaci o razini buke u pojedinim četvrtima nisu vezani konkretno za neku osobu, niti su ti podaci osobito tajni. Ali gradovi ih imaju i zašto ih onda ne bi prodali?
I Vijeće njemačkih gradova je veoma nepovjerljivo prema takvoj ideji. Poslovođa Vijeća, Helmut Dedy doduše priznaje kako mnogi njemački gradovi stavljaju na raspolaganje neke podatke, pa im je tako primjerice zanimljiva i sama točna geografska karta grada i okolnih cesta. „Takve podatke onda mogu koristiti i obrađivati i pojedinci i poduzeća. Tako na primjer nastaju trodimenzionalni planovi, vizualizacija arhitektonskih planova, a poboljšava se navigacija", kaže Dedy. Ali tu on smatra kako je to onda korisno i gradovima i građanima koji u njemu žive.
Informacija samo za velike tvrtke?
I glasnogovornica stranke ljevice za pitanja mreže i interneta Anke Domscheit-Berg ne osporava kako gradovi doista „sjede" na dragocjenim podacima i zalaže se za to da sami gradovi te podatke mnogo bolje koriste nego do sada. „Na primjer informacije o tome, kada se i gdje nalazi koliko građana, mogu se koristiti kako bi se štedjelo na javnoj rasvjeti, a recimo podaci javnog prijevoza bi se mogli i trebali koristiti za optimiranje pri gradnji cesta i prometnica", smatra Domscheit-Berg. No ona se oštro protivi prodaji informacija jer bi tako do njih mogle doći samo tvrtke koje imaju i novaca za njih. U konačnici bi to dovelo do toga, da bi i gradovi biti motivirani sakupljati samo podatke koje koriste njihovim komercijalnim „partnerima", bez obzira na interese građana.
Gerd Landsberg, koji je svojom idejom preko noći postao medijski hit u Njemačkoj je i za Bavarski radio morao objašnjavati svoju ideju o toj „nafti" za ovdašnje gradove i komune.
On ukazuje kako propisi u nekim pokrajinama gradove čak i obavezuje dio podataka s kojima raspolažu staviti na raspolaganje svima zainteresiranima. „Da li je to ispravno i da li gradovi moraju ostati prisiljeni besplatno stavljati te podatke na raspolaganje, makar su gradovi i ta ispitivanja platila novcem građana", pita se Landsberg u izjavi za za Bavarski radio.
Dnevnik.ba