Sličnu bi odluku, vjeruju analitičari, uskoro mogle donijeti i druge dvije vodeće rejtinške agencije, pa sada više nije nerealno očekivati da bi se Hrvatska do kraja godine ponovno mogla naći u skupini zemalja s investicijskim rejtingom, u kojoj se nalazi i najveći dio ostalih članica EU.
Naznake da bi i Moody’s i Standard&Poor’s (S&P) uskoro mogli postupiti na isti način kao Fitch nisu neutemeljene. Naime, kako se može čuti u financijskim krugovima, izaslanstvo Moody’sa bi već prije kraja mjeseca trebalo posjetiti Zagreb, a za njima bi trebali doći i predstavnici Standard&Poor’sa (S&P). Izvješće Moody’sa očekuje se, kako doznajemo u financijskim krugovima, najvjerojatnije 23. veljače, a izvješće S&P-sa mjesec dana kasnije.
Ovdje valja voditi računa o nepisanom pravilu po kojem agencije iz ‘rejting-trijade’ pozorno prate jedna drugu. Drugim riječima, ako je jedna od njih nekoj zemlji povećala kreditni rejting, velike su šanse da će isto, prije ili kasnije, napraviti i druge dvije.
Fitch probio led
U našem slučaju, led je probio Fitch, koji nam je u petak navečer po našem vremenu povisio kreditni rejting na BB+ sa stabilnim izgledima, i to kako za zaduženja u stranoj, tako i za zaduženja u domaćoj valuti. Dotad smo kod Fitcha imali rejting BB sa stabilnim izgledima. Iako nas i nova ocjena još uvijek svrstava u kategoriju zemalja sa špekulativnim rejtingom, odnosno prilično velikim rizikom, sada smo ipak samo na korak do investicijskog rejtinga. Posebno iznenađuje, ističu analitičari, što nam je takvu ocjenu dao Fitch, koji je, u pravilu, dosad bio najskeptičniji u ocjenjivanu Hrvatske. Stoga u tom potezu treba gledati jasnu poruku da je moguće odlijepiti se od bonitetnog dna ako se zna što se hoće i ako postoji hrabrost da se provedu promjene.
- Nadam se da ćemo se do kraja godine naći u investicijskom rejtingu. Ako nam je Fitch dao ovakvu ocjenu, onda se može očekivati da će nam i drugi povećati rejting - kaže Hrvoje Stojić, makroekonomist Addiko Banka, dodajući kako se stvari ipak kreću nabolje.
- Trendovi u hrvatskom gospodarstvu su pozitivni, a puno je napravljeno i na sređivanju stanja u javnim financijama. Stoga vjerujem da će i druge rejtinške agencije slijediti potez Fitcha i potvrditi te pozitivne trendove u hrvatskom gospodarstvu - ističe i Damir Novotny, ekonomski analitičar.
Fitchova odluka da Hrvatskoj poveća kreditni rejting prva je odluka o rastu hrvatskog rejtinga još od 2004. godine. Naznake da bismo uskoro mogli svjedočiti preokretu trendova u ocjenjivanju rejtinških agencija dobili smo u rujnu prošle godine, kada nam je S&P poboljšao izglede iz stabilnih u pozitivne, no sam rejting zadržao je na postojećoj razini. Odluka Fitcha sada nas, pak, pozicionira na uzlaznu rejting-putanju.
Kao glavne razloge povećanja rejtinga u Fitchu su naveli stopu rasta hrvatskoga gospodarstva od tri posto u prošloj godini, za koju očekuju da će se nastaviti i u ovoj godini. Na takav gospodarski rast u velikoj je mjeri utjecala izvrsna turistička sezona, ali i rast robnog izvoza, kao i oporavak domaće potražnje. U Fitchu su posebno pohvalili napore Vlade na smanjenju proračunskog manjka i udjela javnoga duga u bruto domaćem proizvodu (BDP). Ocijenili su i da kriza u Agrokoru ipak nije imala značajnije makroekonomske utjecaje. Uz to, svjetski su financijaši zadovoljni i uklapanjem Hrvatske u EU trendove, te ocjenjuju da je naša zemlja već sada jako eurizirana i pupčanom vrpcom vezana uz zonu eura, iako još nije njen sastavni dio.
Povoljnije zaduživanje
Bolji rejting, ističu analitičari, državi će omogućiti pad premije rizika i povoljnije zaduživanje. Uz to, realno je očekivati da će se postupno smanjiti i premija rizika za zaduženja ostalih sektora - tvrtki i stanovništva, što će i njima omogućiti povoljnije uvjete zaduživanja.
Unatoč tome, još uvijek nemamo razloga za slavlje. Pokazuje to i izvješće Fitcha, u kojem se upozorava kako bi silazak s tračnica fiskalne konsolidacije ili značajnije usporavanje gospodarskog rasta moglo dovesti do smanjenja kreditnog rejtinga. Posebno se ukazuje na važnost provedbe strukturnih reformi, koje bi trebale dovesti do jačanja konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva. Brinu ih i negativni demografski trendovi.
- Ova godina nije izborna pa je i povoljan trenutak za provedbu reformi. Puno bi značilo i kada bi se pokrenule reforme u nekoliko važnih područja - napominje Stojić, ukazujući tu na značaj reforme obrazovanja, zatim na brže uklanjanje birokratskih prepreka, te na pokretanje reforme zdravstvenog i mirovinskog sustava.
- Fitch očekuje da Vlada nastavi sređivati stanje u javnim financijama i postupno smanjivati udio javnoga duga u BDP-u - napominje Novotny, piše Jutarnji.
PROJEKTI KOJI ĆE OBILJEŽITI GODINU
1. Pelješki most
Nakon odabira izvođača radovi na projektu počinju u proljeće ove godine. Ukupna vrijednost je 2,08 milijardi kuna, a završetak se planira 2021.
2. Ina - Mol
Objavom natječaja za savjetnika Vlada je kenula u proces otkupa dionica Ine od Mola i pronalaženja budućeg strateškog partnera naftne kompanije.
3. LEX LNG
Vlada priprema poseban zakon kojim bi se olakšala i ubrzala realizacija plutajućeg LNG terminala kod Omišlja. Za njega EU je odobrio 100 milijuna eura bespovratnih sredstava.
4. Refinanciranje duga
U tijeku su pregovori s domaćim financijašima oko izdavanja obveznica čime bi se nastavio proces rješavanja 5,1 milijarde duga cestarskog sektora
5. Pruga Zaprešić - Zabok
HŽ Infrastruktura treba odabrati najbolju od sedam pristiglih ponuda za modernizaciju ovog pravca kojeg sa 85% financira EU. Procjena vrijednosti je oko 600 milijuna kuna.
6. Prodaja državnih hotela
Investitori su ponude već poslali za Club Adriatic, Hotele Maestral, Makarska, a u ponedjeljak je otvaranje ponuda za Jadran iz Crikvenice.
7. Uljanik
Na zadnjoj sjednici Vlade dobili su državno jamstvo od 43,3 milijuna dolara, a uskoro bi se trebao izabrati i strateški partner.
Dnevnik.ba