Poslovično spora i birokratizirana Europska unija izgleda je konačno našla vremena za Bosnu i Hercegovinu. Iako se potezi Briselske administracije čine tragično spori, činjenica je da EU sa svim svojim institucijama treba više godina za utvrđivanje nekog stava, a onda još više za provođenje istog.
Naravno, i tako spora EU iz perspektive Bosne i Hercegovine izgleda još sporije, bez obzira na apele „da se nešto učini“.
Ćorsokak u koji su upale bošnjačka i hrvatska elita sa izbornim zakonom, za koji Europa zna još od presude Sejdiću i Finciju, odličan je povod da Brisel ubaci iz prve u drugu brzinu.
Loše prognoze za budućnost Bosne i Hercegovine ukoliko se ne otkoči proces izmjena izbornog zakona, i niza drugih europskih zakona, probudile su uspavane Europske diplomate. Europski dužnosnici pozvali su Predsjedništvo BiH na razgovore 31. siječnja k sebi.
Od Ivanića se naravno ne očekuje ništa, jer on nije ni uzrok ni rješenje problema. Ali nema smisla zvati dva člana a ne zvati trećeg.
Naravno, Europa nije SAD pa da rješava probleme na jednom sastanku, tako da se ni od briselskog sastanka ne očekuje mnogo. Ali, ima stvari koje će sastanak zacijelo ubrzati.
U Briselu će Dragan Čović i Bakir Izetbegović predstaviti svoje poglede na problem i njegovo rješavanje. Kao što svi znamo, njihove su perspektive dijametralno različite.
Ipak, Dragan Čović na svojoj strani ima tri snažna argumenta – Presudu Ustavnog suda BiH, Rezoluciju Europskog parlamenta i još vruću Rezoluciju Vijeća Europe.
Sva tri dokumenta govore o pravima konstitutivnih naroda na neometano biranje legitimnih predstavnika u tijela vlasti. U svojoj suštini, sva tri dokumenta potvrđuju rezolucije UN-a o političkim pravima naroda, čija je potpisnica i Bosna i Hercegovina.
Dvije europske rezolucije direktna su posljedica političkog djelovanja zastupnika iz Republike Hrvatske, pa i samog Dragana Čovića te je sasvim jasno kako Čović u Briselu neće biti dio problema.
Onaj tko će iznositi stavove u formi opravdavanja jeste Bakir Izetbegović.
Njegova stranka je bila presudna u izglasavanju Rezolucije protiv Rezolucije EU u Parlamentu FBiH. Zanimljivo, sadržajno skoro identična Rezolucija Vijeća Europe ostala je nezamijećena u bošnjačkoj javnosti, nepopljuvana na Klixu, neponištena u Parlamentu FBiH.
Podjela Bosne
Ne radi se o tom da bošnjačka javnost više poštuje vijeće Europe od Europskog parlamenta nego je postalo jasno o čemu Rezolucije uopće govore. A ne govore o „podjeli Bosne“
O „podjeli Bosne“ će vjerojatno govoriti Bakir Izetbegović u Briselu ovaj tjedan. Jer to je krajnji domet bošnjačke elite kada se govori o svakom političkom rješenju koje im ne ide u korist.
Od zakona o RTV sistemu, pa do zakona o šumama, a da ne govorimo o Izbornom zakonu, bošnjačke stranke uvijek vide jednu te istu utvaru – „podjelu Bosne“.
Ovaj plitka i nedorečena floskula možda prolazi u Sarajevu, ali u Briselu ne može. Tamo će se tražiti odgovor „gdje je zapelo“. Odnosno, na koji način mogućnost Hrvata da biraju svoje predstavnike utječe na disoluciju države!?
Poznavajući mistične sile koje pokreću europsku birokraciju, male su šanse da će se nešto odlučiti ili promjeniti. Ali ono što je sasvim izvjesno jeste da će Europa utvrditi i ubrzati kurs određen Rezolucijama dvaju Parlamenata.
To je smjer koji troma europska lokomotiva ne može promijeniti ni lako ni brzo.
Prilika
Briselski sastanak Predsjedništva BiH sa EU dužnosnicima jedinstvena je prilika za Bakira Izetbegovića da skine teret promjene Izbornog zakona sa sebe. Kao što je i posljednjem euroskom činovniku jasno, ne postoji bošnjačka stranka koja će javno omogućiti Hrvatima da biraju svoje predstavnike. To je jednostavno nešto što se ne smije i ne može u napetim okolnostima i približavajućim općim izborima.
Tako Bakir Izetbegović, čak i da ima javnu podršku predsjednika SBB-a, SDP-a i DF-a, što je nemoguće samo po sebi, i dalje ne bi mogao podržati izmjene Izbornog zakona koje bi implementirale presudu Ustavnog suda zbog brojnih oportunista unutar SDA, koje bi onda samog Izetbegovića optužili za izdaju i podjelu.
Briselski sastanak prilika je Izetbegoviću da vrući krompir preda nekom drugom, da se riješi odgovornosti koju nikad nije ni želio.
Europa je do sad licemjerno preporučivala političarima iz Bosne i Hercegovine da sami riješe probleme koje je Europa napravila. Ali stvari su otišle predaleko. Postoji opasnost da jedna eurospka država ne implementira rezultate izbora! I bez obzira što je ta država na samom dnu Europe po svim parametrima, i dalje je nedopustivo da se demokracija ugasi na tako neprimjeren, „demokratski“ način.
Stoga, briselski sastanak prilika je Mladenu Ivaniću da malo promovira svoju kandidaturu, Draganu Čoviću da pojača svoje briselske veze a Izetbegoviću šansa da se riješi problema Izbornog zakona i da se neometano nastavi boriti protiv podjele Bosne i ostalih utvara.
Dnevnik.ba