Histerija je zavladala u dijelu bošnjačkih medija nakon što je objavljena ovotjedna naslovnica zagrebačkog tjednika Globus.
Novi broj Globusa donosi opsežne analize prof. dr. Mirjane Kasapović i prof. dr. Ive Lučića o najnovijim tenzijama u Bosni i Hercegovini, vezanim uz pitanje izbornoga zakona, uz nedavne prijetnje člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića “ratom i konfliktom” te uz snimku koja je uznemirila regiju, a koja prikazuje mladiće iz kampa za obuku “Asker”, što je turski naziv za vojnike.
Asker i nigerijski izborni model
“Kamp je izgrađen uz jezero Jelen na teritoriju Tešnja, tik uz granicu općine Usora s većinskim hrvatskim stanovništvom”, upozorava Ivo Lučić. “Osnovali su ga pripadnici vehabijskog/selefijskog pokreta, a polaznici obuke su bošnjački/muslimanski dječaci koji se, po riječima osnivača kampa izrečenim na javnoj televiziji, ‘brinu o svom tijelu i duhu’ i pripremaju se ‘za ono što dolazi’.”
A što to dolazi, dodaje Lučić, možemo pretpostavljati i eventualno zaključivati iz prijetnji ratom koje sve češće i otvorenije šalju bošnjački političari i ratni zapovjednici, iz ciljeva obuke koju u zemlji i inozemstvu provode razni “askeri”, iz nefunkcioniranja institucija BiH te iz kukavičke i licemjerne šutnje međunarodnih organizacija i europskih država koje su “garant provedbe Daytonskog sporazuma” i očuvanja mira u BiH.
Profesorica Mirjana Kasapović bavi se tzv. nigerijskim izbornim modelom.
“Jednu inačicu ili svojevrstan odjek nigerijskog modela”, navodi dr. sc. Kasapović, “koji se očituje u zahtjevu da se u izborni model ugradi poseban obrazac zemljopisne distribucije potpore birača, zagovarao je Bakir Izetbegović, bošnjački član Predsjedništva BiH, gostujući 4. veljače u HTV-ovoj emisiji ‘Nedjeljom u 2’ kao rješenje spora o načinu izbora bošnjačkoga i hrvatskog člana Predsjedništva u Federaciji BiH. Izetbegović nije, dakako, govorio o nigerijskome nego o Füleovu modelu, nazvanu prema češkom diplomatu Štefanu Füleu, jednome od mnoštva europskih birokrata koji su se bavili BiH, a kojega je Izetbegović izvukao iz zaborava.”
Štefan Füle, naime, smislio je inačicu nigerijskog izbornog modela po kojoj bi Hrvati, birajući svog člana Predsjedništva, naposljetku mogli dobiti onoga kojega izabere bošnjačka većina, kao 2010., kad je to bio Željko Komšić. Odnosno, po tom modelu, u tročlanom Predsjedništvu BiH mogla bi se, uz Srbina, naći dva Bošnjaka i nijedan Hrvat.
Zbog Bakira panika
U bošnjačkim medijima u BiH odmah su osvanula negiranja ratnih namjera Bošnjaka. Zaboravili su, pak, naprasno, kako je bošnjački član Predsjedništva BiH upravo u Zagrabu i to na javnoj televiziji poručio kako će Bošnjaci na legitimne političke zahtjeve bh. Hrvata za reorganizacijom BiH odgovoriti upravo ratom.
Tako je SDA Hrvatske objavila priopćenje, koje su prenijeli svi bošnjački mediji u BiH, u kojem stoji kako je cilj pisanja Globusa „potkopati poziciju Bošnjaka u očima međunarodne zajednice“.
„Poznavajući političku situaciju i prilike u BiH, očito je kako se ovakvim pisanjem nastoji potkopati pozicija Bošnjaka u očima međunarodne zajednice, koja će po svemu sudeći imati jednu od ključnih uloga u donošenju novog Izbornog zakona BiH“, smatra SDAH.
Također, SDAH, između ostaloga poručuje i kako se Lučić pridružuje onima koji u zadnje vrijeme nastoje destabilizirati bošnjačku političku elitu posebno se fokusirajući na predsjednika SDA Bakira Izetbegovića, „koji je jasno rekao da ne dolazi u pitanje odlučnost da se brani integritet i demokratski poredak BiH, dakle pod svim uvjetima, kako bi ostala cjelovita i demokratska BiH“.
U hrvatskoj SDA su izgleda zaboravili kako je sam Izetbegović i to u Zagrebu prijetio ratom upravo Hrvatima. Također i Srbima.
Bošnjačko-turski nacionalistički tjednik Stav, koji inače zastupa pozicije SDA, je objavio izjavu Bermina Meškića, bošnjačkog člana Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske, koji je ustvrdio kako se izmišljaju nepostojeće prijetnje ratom i povezuje vrh bošnjačke politike u BiH sa nepostojećom “vehabijskom vojskom”.
„Lučić prebacuje navodne paravojne aktivnosti Bošnjacima u trenutku dok ugledni strani mediji glasno upozoravaju da u manjem bh. entitetu Milorad Dodik aktivno radi na naoružavanju i organiziranju vlastite paravojske uz direktnu involviranost Rusije“, rekao je Meškić, koji je ipak priznao da je BiH država triju konstitutivnih naroda.
„Bošnjaci u Republici Hrvatskoj, ali i oni u BiH su uvijek poštivali i poštovat će legitimno izabranu demokratsku vlast, nikada nisu podržavali ili zazivali destrukciju multietničkog tkiva države BiH duboko vjerujući da je Bosna i Hercegovina održiva jedino kao demokratska država tri konstitutivna naroda“, rekao je Meškić, no s njim se ne bi složile bošnjačke elite u BiH, koje predano rade na pretvaranju tronacionalne BiH u državu koju čine dva naroda i dva entiteta te u kojoj je Hrvatima namijenjena sudbina nacionalne manjine.
Prebaciti pozornost na Srbe
SDA-u naklonjeni Faktor je donio izjavu izvjesnoga Adija Ćerimagića, analitičara Europske inicijative za stabilnost u kojoj se lamentira o tomu kako Hrvatska izmišlja vanjske neprijatelje kako ne bi morala rješavati unutarnje probleme.
„Lažne informacije koje koristi hrvatska predsjednica kada govori o desetinama hiljada terorista koji se vraćaju u BiH, hrvatski premijer koji izražava snažnu opredijeljenost svoje vlade za promjene Izbornog zakona u BiH, kao i medijski izvještaji u Hrvatskoj koji govore o bošnjačkim pripremama za rat su sve, samo ne napori za izgradnju povjerenja jer izazivaju emotivne reakcije na svakoj strani, što rezultira etničkim tenzijama te čine svaki dogovor u Parlamentu BiH manje mogućim“, rekao je Ćerimagić.
Slične izjave donijeli su i Slobodna Bosna, Vijesti.ba, Klix.ba, N1, SAFF, zapravo gotovo svi bošnjački mediji u BiH.
K tomu, kako bi se zamaglila najnovija ratoborna bošnjačka politička pozicija, u prvi plan na gotovo svim spomenutim medijima stavlja se činjenica da MUP Republike Srpske obnavlja svoje naoružanje. To se, pak, čini na način kao da Republika Srpska nije dio BiH i kao da će MUP RS napadati nevini puk, a ne boriti se protiv kriminala.
J. Gudelj / Dnevnik.ba