Najveća nezaposlenost u svijetu je u Džibutiju, potom u Kongu, a onda slijedi BiH.
Nakon konstantnog pada nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini, za što su zaslužni brojni faktori, posljednji podaci Agencije za rad i zapošljavanje BiH pokazuju kako je na kraju siječnja nezaposleno bilo 475.541 što je povećanje za 457 osoba u odnosu na mjesec ranije.
Nezaposlenost je neznatno pala u Republici Srpskoj i Distriktu Brčko, ali se povećala u Federaciji i to za 518 osoba u odnosnu na prosinac 2017. godine.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u prosincu 2017., broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 753.202, a od toga je 315.514 žena. Stopa registrirane nezaposlenosti iznosila je 38,7 posto, a o kakvom se problemu radi za našu zemlju svjedoče nedavni podaci koje su izbacili svjetski mediji, ali službe za statistike brojnih zemalja, po kojima je BiH treća zemlja u svijetu po nezaposlenosti. Najveća nezaposlenost u svijetu je u Džibutiju, potom u Kongu, a onda slijedi BiH. Ukoliko se ovo ne počne rapidno mijenjati nema nikakve nade da će se zemlja “iščupati iz blata u kojem se koprca 23 godine”.
Rat plaća
Ukoliko promatramo nezaposlenost po stručnoj spremi, vidljivo je kako su 6.884 osobe sa višom stručnom spremom na zavodima za zapošljavanje te 39.513 osoba sa visokom stručnom spremom. Upravo ovo i jeste jedan od gorućih problema jer mladi nakon završenog fakulteta više u BiH ne vide perspektivu nego masovno odlaze u zapadnu Europu.
Ono što jeste pozitivno to je što je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u BiH za siječanj iznosila je 870 maraka, što pokazuje nominalan rast za 0,8 posto u odnosu na prosinac 2017. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za siječanj 2018. u odnosu na siječanj prošle godine nominalno je viša za 2,7 posto. Možda i značajniji podaci od ovoga jesu vezani za rast plaća u sektorima koji zapošljavaju najveći broj naših građana, a gdje su već tradicionalno plaće poprilično manje od prosječne. Tako su siječanjske plaće u sektoru “poljoprivreda, šumarstvo i ribolov” iznosile 783 marke, a mjesec ranije 757 maraka, u “prerađivačkoj industriji” plaća je “skočila” sa 645 na 652 marke, u “građevinarstvu” rast sa 559 na 567 maraka te su sektoru “trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala sa 626 na 636 marke. Ovo su djelatnosti koji zapošljavaju najveći broj naših građana, njih 342.222, plaće su i dalje mizerne, ali barem rastu. Ukoliko znamo da se osnovna potrošačka košarica za četveročlanu obitelj kreće između 1.800 i 2.000 maraka, jasno je u kakvim uvjetima danas živi najveći broj bh. građana.
Nužne promjene
S obzirom na političku i pravnu nesigurnost u zemlji, BiH gotovo da i nije imala velikih inozemnih investicija koje su nasušno potrebne kako bi se situacija počela poboljšavati. Zemlje regije privlače milijarde eura vrijedne investicije koje im omogućavaju napredak, te u određenoj mjeri provode reforme koje oslobađaju ekonomiju nepotrebnih okova, a iako se sve to pokušava i u BiH, sve ide puževim korakom. Nadalje, već godinama, pa i desetljećima smo na listama koje prate razinu korupcije i organiziranog kriminala među najgorima u Europi, pa kada na to dodamo klijentelizam i nepotizam situacija je još i gora. Ukoliko bh. vlasti žele sačuvati svoje stanovništvo jednostavno se mora uhvatiti u koštac s ovim problemima te uvesti princip meritokracije, biti na usluzi gospodarstvenicima, a ne da ih se guši, odnosno jednostavno pokušati preslikati i dodatno unaprijediti modele koji su polučili uspjeh u razvijenim zemljama. U protivnom, sve će nam dalje odmicati i zemlje regije, a zapadnu Europu ionako ne možemo stići niti za sto godina.
Dnevnik.ba