To je bio povod da se “Standard” osvrne na temu radikalizacije, ali i na arapski utjecaj u Bosni i Hercegovini.
Jedan od osumnjičenih je Maksim Božić iz Bijeljine koji je zanimljiv austrijskoj javnosti jer je, navodno, 2008. godine protjeran iz ove zemlje, a spominjan je zbog veza s Mevlidom Jašarevićem, napadačem na američko veleposlanstvo u Sarajevu.
“Der Standard” piše da je Božić uhićen 2010. godini zbog planiranja napada u Tuzli.
“Radikalne grupe su male, ali primjetne”, piše bečki list i dodaje da hanefijska Islamska zajednica, koju je osnovala Austro-Ugarska u BiH, “dobila konkurenciju salafista koji imaju jaku propagandu na YouTubeu”, prenosi HMS.
“Međutim, ogromna većina Bošnjaka odbacuje ekstremističke grupe. Prema istraživanju ‘Survey Research Centra’, više od 70 odsto Bošnjaka smatra da paradžemate, koji nisu dio službene islamske zajednice, treba zatvoriti. Kada je riječ o opredijeljenosti za sekularnu državu, postotak je približno isti u sve tri zajednice, čak i malo izraženije kod Bošnjaka”, navodi “Der Standard”.
U tekstu se dodaje zabrinutost koju u BiH izazivaju investitori i turisti iz arapskih zemalja.
“Postoji bojazan da se arapskim novcem može pojačati i utjecaj salafizma. Ali, prema Centralnoj banci BiH, u 2014. godini najviše stranih investicija u BiH je došlo iz Rusije, potom Austrije, dok je na trećem mjestu Hrvatska. Kuvajt je na petom mjestu s investicijama od 24 milijuna eura, Ujedinjeni Arapski Emirati s 12,3 milijuna eura na devetom mjestu, dok ostale arapske države nisu došle u prvih deset”, piše list.
Potom se dodaje da je Hrvatska bila inostrani investitor broj jedan u 2015. godini.
“Slijede Nizozemska i Italija, Turska je na petom mjestu sa 28,6 miliona eura, a Kuvajt na osmom s 15,6 miliijuna eura. U 2016. godini Hrvatska je zadržala titulu najvećeg investitora u BiH, ispred Austrije i Ujedinjenih Arapskih Emirata (33,7 miliona eura). Na kraju liste deset najvećih investitora u BiH nalaze se Saudijska Arabija (17,1 milijun eura), Turska (15,4 milijuna eura) i Kuvajt (15 milijuna eura). Na osnovu ovih podataka, može se vidjeti da je u 2016. godini došlo do povećanja investicija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Cifre za 2017. godinu još nisu objavljene, a u prva tri kvartala Švicarska je na prvom mjestu”, ističe “Standard”.
Bečki list navodi podatke Centralne banke BiH, prema kojim arapske države ulažu prije svega u nekretnine i smještajne kapacitete, ali i u financijske usluge.
“U svakom slučaju, investicije iz EU su i dalje veće od onih iz arapskih država: U 2016. godini EU je uložila 227,6 milijuna eura, a arapske države, uključujući i Tursku, 81,2 milijuna eura. Najveći projekti iz arapskih zemalja su turistički gradovi poput sarajevskog resorta kuvajtskog investitora Jasem Ahmed Al Kanderija za 1.125 ljudi. Ali, turisti su praktično samo u ljetnim mjesecima u malim bijelim kućama oko umjetnog jezera. Najveća planirana investicija, grad vrijedan dvije milijarde eura u Trnovu, 30-ak kilometara od Sarajeva, nije se odmakao od polaganja kamena temeljca”, objašnjava “Standard” i dodaje:
“Uprkos detaljnom pretraživanju teško je otkriti koliko imovine su arapski građani kupili u BiH. Zna se da su posljednjih godina bosanski muslimani koji se povezuju s vehabijskim pokretom vodili arapske turiste širom zemlje i radili kao vozači ili njihovi domaćini”.
Ističe se da je sve ovo “izazvalo strahove da bi salafisti u BiH mogli zaraditi puno novca od arapskih turista i iskoriste ga da propagiraju svoju ideologiju”.
“Često i arapski turisti ne znaju tko je salafista a tko nije. Neki su se požalili da ih salafisti žele odvratiti od uživanju slobode u Europi poput konzumiranja alkohola”, piše “Standard”, a prenosi “Radiosarajevo”.
Potom se citira Nedim Begović s Fakulteta islamskih znanosti u Sarajevu, koji ne vidi utjecaj salafističke struje kod arapskih turista u Bosni i Hercegovini.
“Islamska vjerska zajednica Bosne i Hercegovine učinila je mnogo posljednjih godina u obuci imama da prepoznaju i izbjegavaju opasne interpretacije i ideologije. U BiH godinama naglašavaju da je sjedište salafista u Beču i pitaju se zašto austrijske vlasti nisu odlučnije reagirale”, stoji u tekstu koji je objavio “Der Standard”.
Dnevnik.ba