Posljednjih dana u bh. javnostima ponovno se počeo spominjati prijedlog posrednoga izbora članova Predsjedništva BiH, i to kao dio priče o izmjeni Izbornoga zakona BiH. Riječ je o prijedlogu koji je davno odbijen, još 2006. godine, jer sve stranke iz Republike Srpske žele da se član Predsjedništva BiH koji dolazi iz RS bira izravno na izborima, a sve bošnjačke stranke žele da se svi članovi Predsjedništva BiH biraju na jednak način – ili izravno na izborima, ili neizravno u Parlamentu BiH.
Neizravan izbor članova Predsjedništva BiH davno je pospremljen u ladice odbijenih prijedloga izmjena Izbornoga zakona. Označen je kao neprihvatljiv za Srbe i već se godinama o njemu ne raspravlja.
Ipak, posljednjih dana ponovno se vratio u fokus javnosti, a SDA nam je preko tog davno odbijenog prijedloga pojasnila zašto je praktično nemoguće doći do bilo kakvih promjena Izbornoga zakona koje bi jamčile da jedan konstitutivni narod drugom ne bira političke predstavnike.
Naime, SDA je krajem prošloga tjedna izdala priopćenje za javnost u kojem govori o neizravnom izboru članova Predsjedništva BiH te pojašnjava zbog čega im je taj način izbora neprihvatljiv.
Pored tog što im je neprihvatljivo da se srpski član Predsjedništva bira izravno na izborima, a dva člana iz FBiH (bošnjački i hrvatski) da se biraju u Parlamentu BiH, suštinski im je neprihvatljivo da nestane mogućnost da se bošnjačkim glasovima bira hrvatski član Predsjedništva.
“Smatramo da danas nije realno promijeniti način izbora članova Predsjedništva BiH, te da će ostati na snazi dosadašnji izravan izbor. U ovom trenutku očigledno nema spremnosti drugih političkih stranaka za širu reformu Ustava. Političke stranke iz entiteta RS ne pristaju da se sva tri člana Predsjedništva BiH biraju u državnom parlamentu, a za SDA je neprihvatljiva bilo kakva asimetrija. HDZ BiH kod eventualnog neizravnog izbora u državnom Parlamentu insistira na dominantnoj ulozi Doma naroda što je, također, za SDA neprihvatljivo. U slučaju izbora u državnom parlamentu odluka o izboru mora biti na Zastupničkom domu”, pojasnila je SDA svoje viđenje izmjene izbornih pravila za izbor članova Predsjedništva BiH.
Dakle, SDA ne želi da predstavnike naroda bira dom parlamenta koji i postoji kako bi rješavao pitanja vezana za narode – Dom naroda. Naprotiv, žele i u eventualnom novom rješenju zadržati mogućnost dominacije posebno nad Hrvatima.
Zastupnički dom Parlamenta BiH u svojoj suštini je građanski dom u kojeg se zastupnici biraju po načelu “jedan čovjek, jedan glas” i u kojem Bošnjaci zbog svoje brojnosti uvijek imaju relativnu većinu. Kako imaju većinu, tako imaju i mogućnost preglasati hrvatske zastupnike i opet hrvatskom narodu oteti poziciju člana Predsjedništva BiH, što je urađeno već dva puta preko “fenomena Komšić”.
Logično bi bilo da o pitanjima koja se tiču konstitutivnih naroda odlučuje Dom naroda, ali ne i za SDA (ali i gotovo sve ostale bošnjačke stranke). Oni ne odustaju od svojih težnji da otimaju političke pozicije koje su rezervirane za druge narode. Žrtve takve politike nisu samo Hrvati, nego i Ostali, kojima su bošnjačke stranke potpuno otele sve i jednu poziciju rezerviranu za njih, kao i Srbi u FBiH, koji nemaju gotovo niti jednog vlastitog legitimno izabranog političkog predstavnika na razini Federacije.
Ovaj primjer pokazuje nam princip kojim se vodi SDA i zbog kojeg je nemoguće doći do bilo kakvog kompromisa o promjenama Izbornoga zakona BiH - bošnjačke stranke jednostavno nisu spremne prihvatiti načelo da jedan narod drugom ne bira političke predstavnike. Kako im je načelo neprihvatljivo, onda je i svaka rasprava o konkretnim prijedlozima bespredmetna.
Bošnjačka politička i medijska elita uvjerila je Bošnjake kako su oni pobjednici rata u BiH, a posebno kako su pokorili Hrvate te im je stoga sada jako teško prihvatiti Hrvate kao neovisan faktor odlučivanja u BiH. Propaganda kojom se Bošnjaci veličaju kao pobjednici zadnjeg rata toliko je uspješna u bošnjačkoj javnosti da je danas postalo nemoguće za sarajevske stranke uraditi bilo kakav kompromis koji bi vodio ka promjenama Izbornoga zakona na način da jedan narod drugom ne bira političke predstavnike.
Zbog tog još uvijek nemamo nikakav bošnjački prijedlog izmjena Izbornoga zakona, a ako ga budemo i imali, teško da će jamčiti Hrvatima siguran izbor vlastitih političkih predstavnika.
Dnevnik.ba