Zbog čega je i u kojim društvenim i političkim okolnostima organiziran znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem „Hrvati BiH – nositelji europskih vrijednosti?“
Spomenuti znanstveno-stručni skup je u Neumu od 15. do 17. ožujka 2017. godine organizirao Ured hrvatskoga člana Predsjedništva BiH, u suradnji s nekim od najznačajnijih institucija akademskog, znanstvenog, društvenog i političkog života Hrvata, ne samo u BiH već i u RH - Hrvatskom akademijom za znanost i umjetnost BiH, Odjelom za znanost i obrazovanje Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH, Sveučilištima u Mostaru, Zagrebu i Splitu, te Institutom za društveno-politička istraživanja iz Mostara
Doda li se tome, kako su na otvaranju skupa uvodna izlaganja imali Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, te ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Davor Ivo Stier, očito je kako je skup pored stručno-znanstvene imao i svojevrsnu političku dimenziju. Razlozi i opravdanje za ovakav pristup mogu se pronaći u iznimnoj složenosti i problematičnosti ukupnih društvenih i političkih odnosa u Bosni i Hercegovini, a osobito u situaciji u kojoj se nalazi hrvatski narod kao jedan od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini.
Važno je spomenuti i kako su organizatori i gosti znanstveno-stručnog skupa, svojim najšire shvaćenim društvenim ugledom i značajem, osigurali skupu, njegovim autorima, temama i sadržajima maksimalnu prisutnost, vidljivost i prepoznatljivost u akademskom, javnom i medijskom prostoru ne samo Bosne i Hercegovine, nego i Republike Hrvatske, što je svakako bio i jedan od razloga njihovog pozivanja i pojavljivanja na samom skupu.
Temeljna pretpostavka ovoga skupa bila je kako je izlaz iz situacije u kojoj BiH funkcionira kao podijeljeno društvo i nestabilna država, i u kojoj su Hrvati izloženi raznim oblicima medijskog, institucionalnog i političkog nasilja koje za cilj ima smanjenje ili potpuno ukidanje njihovih ustavom zagarantiranih konstitutivnih prava, moguće pronaći samo u okvirima europskih društvenih, kulturnih i političkih vrijednosti. Skupom se najprije htjelo provjeriti, zbog toga onaj upitnik u nazivu na početku skupa, ima li povijesnih, kulturno-teorijskih, socioloških i politoloških argumenata na osnovu kojih bi se mogli ustvrditi kako su Hrvati Bosne i Hercegovine bili, i još uvijek jesu nositelji spomenutih europskih vrijednosti.
Stoga je, u radnome dijelu skupa glavni naglasak bio na znanstveno-stručnoj, interdisciplinarnoj obradi tema i pitanja koja propituju, objašnjavaju i uspostavljaju vezu između bitnih značajki povijesti, kulture, identiteta, te nacionalnog i političkog subjektiviteta Hrvata Bosne i Hercegovine i onoga što se smatra europskim društvenim, kulturnim i političkim nasljeđem i vrijednostima.
Kao jedan od organizatora, sudionika i izlagača skupa, a u skladu sa zaključcima koji su objavljeni kao sastavni dio Zbornika radova znanstveno-stručnog skupa kojega danas i ovdje predstavljamo, smatram kako je skupom - na akademskoj razini - društveni, kulturni i politički identitet Hrvata Bosne i Hecregovine dodatno artikuliran i situiran unutar europskog vrijednosnog i normativnog sustava. Držim kako je skup, također pokazao da su Hrvati autohton narod Bosne i Hercegovine, te u povijesno-političkom smislu formirana i dovršena nacija.
S obzirom na već spomenute procese dekonstitutiranja Hrvata u Bosni i Hercegovini, te procese osporavanja i negiranja samoga načela i pojma konstitutivnosti, podcrtavam jedan od zaključaka skupa u kojem se navodi kako je konstitutivnost naroda neupitna povijesno-tradicijska odrednica države Bosne i Hercegovine, starija i izvornija ne samo od Daytona, nego i od ZAVNOBiH-a. Spomenuta konstitutivnost naroda verificirana je i Ustavom BiH, te odlukom Ustavnog suda BiH proglašena temeljnim i natkrovljujućim načelom s kojim trebaju biti usklađena sva ostala ustavna načela i sve iz Ustava izvedene zakonske norme.
Uzimajući u obzir kontekst europskih vrijednosti, te kontekst europske pravne i političke kako tradicije tako i suvremenosti, iznimno je važno naglasiti i kontinuirano ponavljati kako načelo i norma konstitutivnosti naroda nije u suprotnosti s društvenim i političkim vrijednostima i normama demokratske Europe.
Naprotiv, konstitutivnost kao pravo jednog naroda na samoodređenje i vlastiti kulturni i politički subjektivitet, kao pravo na primjenu načela zajedničke uprave i samouprave, temeljna je društvena i politička vrijednost svih višenacionalnih demokratskih država Europe i svijeta.
Političke vrijednosti federalizma, decentralizacije, supsidijarnosti i legitimnog predstavljanja duboko su utkane u strukturu svih institucija i tijela Europske Unije, stoga je i operacionalizacija spomenutih vrijednosti i načela najprikladniji politički i institucionalni okvir za stabilno i funkcionalno uređenje političkih odnosa u Bosni i Hercegovini. Političkih odnosa koji se temelje na uzajamnom priznanju, poštivanju i suradnji kako među konstitutivnim narodima, tako i među svim građanima kao državljanima Bosne i Hercegovine. Priznanje i poštivanje identitetskih i političkih različitosti, te njihova ravnopravna participacija u zajedničkom državno-pravnom okviru jest ključ ne samo demokracije u BiH, nego i opstanka, stabilnosti i prosperiteta Bosne i Hercegovine kao društva i države.
U suglasju prethodno izrečenog s porukama iz Rezolucija Europskog parlamenta o napretku Bosne i Hercegovine za 2014. godinu, može se kazati kako je europsku Bosnu i Hercegovinu moguće urediti jedino na federalističko-konsocijacijskim načelima koja jedina jamče punu konstitutivnost svim narodima i stvarnu jednakopravnost svim građanima kao državljanima. Pri tom, treba imati na umu kako su federalizacija i konsocijacija procesi u koje trebaju biti uključeni akteri iz različitih segmenta društva, od političkih, preko kulturnih i medijskih do civilnog društva i akademsko-sveučilišne zajednice, jer samo tako federalističko-konsocijacijski procesi mogu u svim narodima i na razini cijele države nadvladati nelegitimne, protuustavne i po društvo i državu pogubne koncepte i procese unitarizma i separatizma, koncepte koji ne vide i ne razumiju da se razlike i jedinstvo međusobno uvjetuju i nadopunjuju, a ne isključuju i sukobljavaju.
Ovim skupom, njegovom strukturom, sudionicima, sadržajima i porukama Hrvati Bosne i Hercegovine su pokazali da unutar hrvatskog korpusa u Bosni i Hercegovini postoji vrlo visoko suglasje između svih prethodno pobrojanih segmenata društva glede uloge, značaja i poželjnosti federalističko-konsocijacijskih načela kao načela ustroja i organizacije društva i države Bosne i Hercegovine. Aktivno sudjelovanje znanstvenih institucija kao i najviših dužnosnika Republike Hrvatske na skupu u Neumu, svjedoči o tome da i Republika Hrvatska kao punopravna članica Europske Unije daje jasnu i snažnu podršku federalističko-konsocijacijskim načelima i procesima.
Jedna od nakana Znanstveno-stručnoga skupa „Hrvati BiH – nositelji europskih vrijednosti“ jest i da bude povod i nadahnuće i ostalim narodima i građanima, odnosno, institucijama i akterima iz različitih područja društvenog, kulturnog, znanstvenog, medijskog i političkog života Bosne i Hercegovine da se još aktivnije uključe u osmišljavanje i provođenje europskog puta zajedničke nam države i domovine Bosne i Hercegovine kao složene federalne zajednice jednakopravnih konstitutivnih naroda i ravnopravnih građana-državljana.
U ime organizatora i svih sudionika skupa izražavam nadu kako će sadržaji i poruke skupa dati vidljivi doprinos izgradnji Bosne i Hercegovine na europskim vrijednostima i federalističko-konsocijacijskim načelima.
(*Tekst je dio govora Ivana Vukoje, člana stručnog tima IDPI-a tijekom predstavljanja Zbornika radova sa znanstveno-stručnog skupa s međunarodnim sudjelovanjem „Hrvati BiH – nositelji europskih vrijednosti“. Predstavljanje je održano u Sarajevu, u Parlamentarnoj skupštini BiH, 5. lipnja 2017. godine)
Dnevnik.ba