Nema više zloupotreba prisluškivanja, Ustavni sud uskoro briše dijelove Zakona o krivičnom postupku BiH

Centar za poslovne studije

Nema više zloupotreba prisluškivanja, Ustavni sud uskoro briše dijelove Zakona o krivičnom postupku BiH

pro 06, 2017
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba

CEPS

Presudom Ustavnog suda BiH o nezakonitim odredbama Zakona o krivičnom postupku, nekoliko vrlo bitnih stavki je stavljeno van zakona. Za početak, tužitelju je onemogućeno da „oprašta“ krivična djela čime ne samo da je preuzeo funkciju Suda, nego je na taj način optuženike pretvarao u svjedoke prema vlastitom nahođenju. No, mnogo važniji segment zakona je stajanje u kraj širokom tumačenju „Posebnih istražnih radnji“, o čemu se opširno govorilo na Okruglom stolu u organizaciji Centra za sigurnosne studije (CEPS).

Posebne istražne radnje (PIR) su u široj javnosti uglavnom shvaćene kao mjere prisluškivanja što je tek jedan segment.

Niz je afera do sada potresao BiH oko prisluškivanja. Jedan od poznatijih slučajeva je tajno praćenje i prisluškivanje bivšeg glavnog tužitelja Milorada Barašina i bivšeg Predsjednika Federacije BiH Živka Budimira, kao i sadašnje glavne tužiteljice Gordane Tadić.

Transkripti i snimke njihovih razgovora su postali dostupni javnosti, iako je do danas ostalo nepoznato tko je vršio prisluškivanje, odnosno PIR.

S obzirom da je provođenje posebnih istražnih radnji jasno propisano zakonom, otvara se drugo i važnije pitanje – tko je izdao (i izdaje) nalog za provođenjem posebnih istražnih radnji!

Presuda Ustavnog suda je neke odredbe krivičnog postupka stavila izvan snage upravo zbog preširokog shvaćanja PIR-a.

U CEPS-u se upravo govorilo o posljedicama presude Ustavnog suda i izmjena zakona koji bi trebao da je u izradi.

Prema rječima Vjekoslava Vukovića, jednog od izlagača na temu „Primjena posebnih istražnih radnji u istragama korupcijskih krivičnih djela“, PIR se smije koristiti tek nakon što istražitelji imaju jasne dokaze protiv osumnjičenog, a PIR im treba kako bi te dokaze učvrstili. Ono što je nezakonito jeste da PIR bude početak istrage pa da se zahvaljujući njemu otkrivaju krivična djela. Naglasak PIR-a je da se istražuje kazneno djelo kako bi se došlo do počinitelja, ili više njih a ne da se zloupotrebama istražuje pojedinca kako bi mu se "našlo neko djelo".

Ovaj način rada je isključivo u funkciji zaštite ljudskih prava građana, ali mora se naći način da nešto stroži propisi korištenja PIR-a ne otežavaju rad istražiteljima koruptivnih i krivičnih djela.

Vuković je posebno važnom naglasio presudu „Dragojević protiv Hrvatske“ u kojoj je presuđeno da PIR ne može biti temeljni materijalni dokaz.

„Posebne istražne radnje su samo smernica gdje se nalaze inicijalni dokazi za podizanje optužnice“ rekao je Vuković.

Ono što se ranije događalo, jeste da tužitelj odobri PIR na bjanko nalozima koje su kasnije različite sigurnosne institucije zloupotrebljavale za političke ili druge svrhe. Tako su različiti snimci političara završavali u javnosti.

S obzirom da se radi o nelegalno prikupljenim dokazima, oni se ne mogu upotrijebiti na sudu zbog čega je njihova jedina svrha – medijsko propagandna!

Kako bi novi izmijenjeni Zakon otklonio mogućnosti zloupotrebe, a posebno političke zloupotrebe, CEPS se odlučio na niz aktivnosti kako bi se pozitivno utjecalo na izradu novog zakona.

Jedan od prijedloga jeste i kreiranje Katolaga krivičnih djela za koje se uopće mogu odobriti posebne istražne radnje, iako prema mišljenju nekih od izlagača sa CEPS-a to može biti problematično.

Prema rječima Vjekoslava Vukovića, problem istražiteljima predstavlja i ograničenje trajanja istrage – „Zato moramo dobro znati procedure i poštivati ih, kako istrage ne bi propadale a kriminalci nam mahali jer smo propustili neki bitan segment u istrazi“.

Presuda Ustavnog suda inače je u javnosti prošla dosta nezapaženo, iako se tiče bitnog segmenta zaštite ljudskih prava, a sigurnosne agencije suočava s još većim izazovima prilikom vršenja istražnih radnji.

Važnost presude uskoro bi mogla postati jako bitna jer za nekoliko dana neustavni dijelovi Zakona o krivičnom postupku će biti izbrisani kao i dijelovi Izbornog zakona.  

T.M./Dnevnik.ba