Article_Top_970x250

FOTO: Obilježena 26. godišnjica masakra srpskih paravojnih snaga nad hrvatskim braniteljima na Vlašiću

SREDIŠNJA BOSNA

FOTO: Obilježena 26. godišnjica masakra srpskih paravojnih snaga nad hrvatskim braniteljima na Vlašiću

svibnja 15, 2018

Piše: Gloria Lujanović

dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Na koti Galica na Vlašiću danas je obilježena 26. obljetnica stradanja četrnaestorice pripadnika Travničke brigade HVO-a koje su 15. svibnja 1992. zarobile i svirepo likvidirale srpske paravojne snage. Zločin nad zarobljenim pripadnicima HVO-a prvi je masovni zločin koje su počinile srpske paravojne snage nad Hrvatima u Središnjoj Bosni.

Na platou Galica na Vlašiću danas je obilježena 26. obljetnica stradanja 14 hrvatskih branitelja, pripadnika Travničke brigade HVO-a koje su 15. 5. 1992. svirepo likvidirale srpske paravojne snage i tzv. JNA. 

Tim je povodom služena sveta misa za poginule kod spomen obilježja na Galici na Vlašiću i položeni su vijenci u čast poginulim hrvatskim braniteljima.

Zločin nad 14 pripadnika HVO-a Travničke brigade prvi je masovni zločin kojeg su srpske paravojne snage počinile nad Hrvatima u Središnjoj Bosni. 

Na nadmorskoj visini od 1 460 metara na Galici srpske su paravojne snage 15. svibnja 1992.  zarobile, mučile i okrutno likvidirane četrnaestoricu pripadnika Travničke brigade HVO-a: Luku, Matu i Slavka Babića, Slavka Didaka, Zorana Domića, Stipu Jerkića, Pericu Lukića, Tadiju Marjanovića, Ivu Martinovića, Žarka Meljančića, Slavka Pendeša, Dragana i Mirka Rimca i Ivu Stojaka. 

Nakon što su ubijeni i bačeni u jamu, tijela 14 pripadnika Travničke brigade HVO-a ostala su u jami još sedam dana, a srpske su paravojne snage u jamu bacile još dvije ručne bombe. Identifikacija i vanjski pregled tijela ubijenih pripadnika HVO-a proveden je 23. svibnja 1993. godine u mrtvačnici gradskog groblja u Travniku.

 Nakon pojedinačnog pregleda svakog tijela i konstatiranja uzroka smrti dr. Faruk Turkić (patolog) je donio i Opći zaključak: 

„..Kod svih poginulih su nađene ustrijelnine iz vatrenog oruđa pretežno u predio grudnog koša, vrata, neki u predio glave. Kod 11 leševa su nađeni opsežni prijelomi kostiju krova lubanje i kostiju lica. Ove povrede su nastale udarom tvrdim predmetom u predio glave i to s više snažnih zamaha. Ove povrede su nastale nakon povređivanja iz vatrenog oruđa čime je izazvano teško stanje zbog povreda grudnih organa i besvjesno stanje, a nakon toga dovršavanje agonalnog stanja udarima tupim predmetom. Leš identificiran kao Slavko Didak je zadobio smrtne povrede iz vatrenog oruđa i nakon toga je došlo do karbonifikacije zbog djelovanja plamena. Leš identificiran kao Tadija Marjanović je zadobio povrede iz vatrenog oruđa ispod lijevog oka, a nakon toga je s više udara tupim predmetom sa rubom došlo do prijeloma vratne kičme. Smrt kod svih je nasilna i na osnovu slučaja ubilačka“, navedeno je. 

Nakon zločina nad zarobljenim pripadnicima Travničke brigade HVO-a, srpske su paravojne snage napale i okupirale devet hrvatskih sela na području općine Travnik, a stanovništvo, gotovo 5 tisuća Hrvata, protjerali. Uništene su i rimokatoličke crkve: sv. Ane u Potkraju, sv. Ilije u Korićanima i sv. Josipa u Turbetu. 

Inače, u travnju 1992. godine pripadnici srpskih paravojnih snaga i tzv. JNA počeli su napade na civilno pučanstvo Općine Travnik, ali i na prostore Središnje e Bosne. Travnička brigada HVO-a i pripadnici postrojbi Zbornog područja HVO-a Vitez uspostavili su obrambene linije na padinama planine Vlašić u dužini od 60 kilometara. Dan prije zločina na Galici, 14. svibnja 1992. godine HVO je ovladao strateški izuzetnom važnom Galicom, kotom s koje se kontrolirala cijela Lašvanska dolina, ali i šire.  Iako su vojni i politički čelnici HVO-a  u Središnjoj Bosni ranije pozvali tadašnje muslimanske vojne čelnike da im se u toj operaciji pridruže, do toga nije došlo i  bila je to prva izdaja snaga tzv. Armije BiH u Središnjoj Bosni.  

Srpske su paravojne snage nakon zauzimanja Galice i prostora Vlašića granatirale Travnik i Novi Travnik, kao i dijelove Zenice tijekom 1993., a za što su kasnije čelnici bošnjačko-muslimanske vojske optužili HVO. 

Zborno područje HVO-a Vitez  je proljeće 1992. godine oslobodio vojarne u Travniku, Busovači, Novom Travniku, Kiseljaku i Vitezu. Vojarne su  oslobođene bez borbi, a samo je skladište oružja u Slimenima kod Travnika zauzeto u oružanoj akciji. U tim su sukobima smrtno stradali Ilija Petrović i Josip Kurevija, pripadnici HVO-a Vitez. Za odmazdu tzv. JNA  iz zrakoplova raketira Busovaču pri čemu su tri civila poginula a 10 civila i vojnika HVO-a ranjeno.  Prilikom oslobađanja tvornice oružja Bratstvo u Novom Travniku koju je HVO oslobodio bez pomoći tzv. Armije BiH došlo je do sukoba u lipnju 1992. godine između HVO-a i tzv. Armije BiH jer su bošnjačko-muslimanski vojnici smatrali da im dio oružja pripada.  

Središnja Bosna ulazila je i u zonu srpskih teritorijalnih pretenzija i to prema planu Krajina-92 Banjalučkog korpusa JNA čiji su ciljevi bili Jajce, Bugojno, Travnik i Kotor Varoš te Usora i Žepče radi spajanja Teslića i uporišta na Ozrenu. Hrvatske snage u Središnjoj Bosni odigrale su ključnu ulogu, u ranoj, ali najosjetljivijoj fazi rata kada su zaustavile srpske paravojne snage na Komaru, Mravinjcu i Vlašiću i to  u vremenu kada je muslimansko Sarajevo pokušavalo mimo Hrvata dogovoriti aranžman s tzv. JNA i pretvoriti je u nekakvu vojsku BiH.  

Vijence su položili članovi obitelji poginulih hrvatskih branitelja, predstavnici Udruga proisteklih iz Domovinskog rata Općine Travnik i Županije Središnja Bosna i pripadnici Oružanih snaga BiH na čelu s pukovnikom Josipom Sliškovićem. Poginulim hrvatskim braniteljima počast su odali i politički predstavnici HDZ-a BiH i HDZ-a 1990 Općine Travnik i  Županije Središnja Bosna, a svetu misu je služio fra Davor Petrović, vikar franjevačkog samostana sv. Franje Asiškog Guča Gora.   

U programu obilježavanja 26. obljetnice stradanja hrvatskih branitelja na Galici Planinarsko društvo „Paklarske stijene“ organiziralo je i pješačenje Paklarevo-Galica.  

Zločin nad zarobljenim pripadnicima HVO-a na Galici još uvijek nije procesuiran pred bh. pravosuđem.  

Dnevnik.ba 

Article_Bottom_970x250