Većina službenih državnih praznika u Norveškoj su kršćanski, čak i ako većina ljudi ne zna reći točno što su Uzašašće ili Duhovi. U vrijeme Božića, glavne ulice su ukrašene svjetlima i vijenacima, svaki dom ima božićno drvce, a ne možete uključiti radio bez slušanja božićnih pjesama, piše Gatestone.
U nekim prigodama proslavi Božića je posvećeno više pažnje u Norveškoj nego u SAD-u, ili barem u nekim dijelovima SAD-a. Jer jedno vrijeme gotovo svi u Norveškoj bili su barem nominalni kršćani.
Crkva Norveške bila je nacionalna utvrđena crkva sve do prošlog siječnja, no i dalje je u potpunosti financirana od strane vlade s kojom ima snažne veze. Božićni događaji u javnim školama imaju tendenciju da sadrže više religioznih tragova za razliku od javnih škola u SAD-u, barem u vjerski različitim urbanim područjima kao što su New York i Los Angeles.
Kada je Document.no, internetska stranica koja se bavi islamom, 7. studenoga izvijestila je kako je škola Stigeråsen, osnovna škola u Skienu (rodnom gradu Henrika Ibsena), najavila da će ove godine u njezine božićne svečanosti uključiti ne samo uobičajeno čitanje učenika stihova iz Biblije, već i bonus - dva stiha iz Kurana. Svi stihovi govore o Isusu, kojeg islam smatra prorokom, iako ne, naravno, Sinom Božjim.
Objavivši vijest o tim planovima, izvjestiteljicaHanne Tolg istaknuo je da je takva promjena u tradicionalnom programu za blagdane vjerojatno neizbježna, s obzirom da 40 posto djece u školi Stigeråsen govori norveški kao drugi jezik (ako ga uopće govore).
Ipak, dodala je Tolg, cijela stvar je bila prilično bizarna s obzirom da (a) Božić nije islamski sveti dan, i (b) zahvaljujući takvim pogrešnim inovacijama, cijela generacija norveške djece će odrasti u razmišljanju "da Allah i Kur‘an imaju veze s Božićem".
Nijedan norveški medij nije izvijestio o božićnim planovima škole Stigeråsen. Tolg je saznao o tome zahvaljujući dojavi s terena. Jasno je da lokalni dužnosnici nisu htjeli privući nacionalnu pažnju ili izazivati nacionalnu raspravu - a glavni mediji ne žele igrati bilo kakvu ulogu u uzrujavanju stanovnika Norveške.
Ipak, izvješće novinarke Tolg, objavljeno na alternativnoj web stranici s vijestima i komentarima, bila je najčešće podijeljena vijesti u Norveškoj ujutro 8. studenoga - pokazujući samo koliko je Norvežanima još uvijek stalo do njihove tradicije i koliko su zabrinuti zbog napora „multikulturalista“ da tu tradiciju „spetljaju“.
Ali priča nije završila tamo. Dok se to događa, najveća norveška novinska agencija, VG, koja se bavi provjerom činjenica (Faktisk.no) brzo je potvrdila da je priča Hanne Tolg istinita.
Faktisk.no, međutim, nije stao tu, iako je potvrdio istinitost priče Document.no te bi tu bio pravi početak i kraj posla za web koji se bavi provjerom činjenica. Očito, ljudi na Faktisk.no - tj. ljudi u VG - nisu bili zadovoljni samo provjerom činjenica. Osjećali su potrebu da svoju prirodu prenesu na priču. Oni su prevazišli činjenicu, s očiglednom svrhom da brane i opravdavaju planove škole.
U tom smislu, Faktisk.no je intervjuirao glavnu osobu za edukaciju u Skienu, Gretu Gjelten, koja je pružila, kako je i sama navela, "kontekst". Razlog za uključivanje Kur‘anskih stihova, tvrdi, jest "stvoriti poštovanje i razumijevanje između različitih religija".
Naravno, kao što je sama Tolg istaknula nametanje Kur‘anskih stihova u Božićni događaj ne uzrokuje ništa drugo nego stvara nerazumijevanje.
Škola je također željela "pokazati učenicima razlike među religijama". Gjelten je malo o tome razmišljala, ali vjerojatno nije uspjela nikoga uvjeriti da bi uključivanje dvaju Kur‘anskih stihova u božićnu emisiju dovelo do povećanja svijesti djeteta o opsežnim, mnogostrukim teološkim razlikama između kršćanstva i islama.
Naprotiv, sama Gjeltenina tvrdnja - koju Faktisk.no, ne iznenađujuće, nije ni propitala - predstavlja uvredu inteligencije svakog odraslog čitatelja. Daleko od nastojanja da se poboljša međuvjersko poštovanje, razumijevanje ili svijest, božićni planovi škole Stigeråsen pružaju još jedan primjer dhimmitude (podložnosti): kukavičje europske submisivnosti islamu.
Ove godine, u božićnoj emisiji bi moglo biti nekoliko Kur‘anskih stihova; iduće godine, božićni događaj kojeg obje religije slave; a ne previše godina poslije, možda, dječje proslave na kojima nema križa ni božićnog drvca, samo molitveni sagovi, blagoslovi na arapskom i hidžabi za djevojke.
Dnevnik.ba